“Pa rekao/la sam mu!”, “Ma sve je bilo jasno, valjda…”, “Zar stvarno moram sve objašnjavati?” Ako vam je ovo poznato – dobrodošli u klub. U Mentalnom Treningu redovito susrećemo ljude koji imaju komunikacijske sposobnosti – ali i gomilu komunikacijskih zabluda. I upravo te zablude, a ne manjak riječi, najčešće uništavaju odnose. Nije problem što ne znamo pričati. Problem je što mislimo da znamo – i ne pitamo se: “Je li me druga strana stvarno razumjela?”
Zabluda 1: Ljubav = čitanje misli
Ako me voli, znat će što mislim. Ako me stvarno poznaje, ne moram sve objašnjavati. Ovo je možda najromantičnija i najopasnija zabluda. Ljudi nisu čitači misli. Čak ni oni koji vas vole najviše. Ako želite da vas netko razumije – recite što osjećate, što vam treba i zašto vam je to važno. Otvoreno. Jasno. Bez testova.
Zabluda 2: Šutnja nije oblik komunikacije
Neki vjeruju da šutnja nije oblik komunikacije. Ali šutnja često znači – potiskivanje, nerazjašnjenost, pasivna agresija. A to nije mir. To je tempirana bomba. Komunikacija ne mora biti glasna da bi bila jasna, ali mora postojati. Jer bez nje, odnosi postaju nagađanja i nesporazumi.
Zabluda 3: Ton nije važan
“Pa nisam rekao ništa loše!” – možda ne riječima, ali jeste tonom. Ljudi više reagiraju na ton nego na sadržaj. Znanost kaže da komunikacija nije samo što govorimo, već kako. Tih 38% tona i 55% neverbalnog – često znače više od samih riječi.
Zabluda 4: Iskrenost bez granica je uvijek dobra
Reći sve što mislite nije isto što i dobra komunikacija. Ponekad pod krinkom “iskrenosti” ljudi vrijeđaju, kritiziraju ili spuštaju druge. Dobra komunikacija uključuje iskrenost i empatiju. Rečenicu “Samo sam iskren” zamijenite s: “Želim reći nešto važno, a da ne povrijedim.”
Zabluda 5: Ako se ne svađamo, sve je uredu
Mnogi izbjegavaju konflikt misleći da je to znak zdravog odnosa. No konstruktivan sukob znači da se čuje drugačije mišljenje, da se izrazi neslaganje i da se kroz to dolazi do jače povezanosti. Ne svađate se? Možda samo ne pričate o bitnim stvarima.
Što učiniti umjesto toga?
- Postavljajte pitanja: “Kako si to doživio/la?”, “Jesam li bio jasan/a?”
- Izgovarajte osjećaje, ne pretpostavke: “Osjećam se povrijeđeno kad…” umjesto “Ti si me namjerno povrijedio.”
- Vježbajte aktivno slušanje – ne čekajte red za govor, već slušajte da razumijete.
Najveći neprijatelj odnosa nije loša komunikacija, već lažni osjećaj da je ona dobra – dok zapravo vodimo dijaloge sa svojim pretpostavkama, a ne s osobom ispred sebe. Ako želite učiti kako zaista komunicirati, ne samo pričati – slobodno nam se javite na info@mentalnitrening.hr.
Hana Kotzmuth, univ. bacc. psych.
