Jeste li se ikad uhvatili kako sjedite za radnim stolom, zagledani u ekran, a misli vam lutaju? Pomislite: “Kako sam se ovdje našao/la?” ili “Zašto se osjećam iscrpljeno, iako nisam ni započeo/la dan?” Ako je odgovor potvrdan, niste sami. Sve više zaposlenika diljem svijeta osjeća posljedice modernog radnog okruženja na svoje mentalno zdravlje.
Radno mjesto može biti izvor ispunjenja, izazova i napretka. No, ono može biti i izvor neprekidnog stresa koji polako, ali sigurno troši mentalnu energiju. Pritisak rokova, pretrpan raspored, osjećaj nesigurnosti u poslu – sve to može utjecati na vaš unutarnji mir, a da toga niste ni svjesni. No, prije nego što zakopamo glavu u brige, možemo zajedno istražiti što konkretno možemo učiniti da prepoznamo signale opasnosti i spriječimo “burnout.”
Pretjerano opterećenje: Kad je previše, previše je
Jeste li ikad imali osjećaj na poslu kao da ste na traci za trčanje, a brzina se samo povećava? Radite sve više, ali kraja nema na vidiku. Pretjerano opterećenje može zvučati kao problem samo za vrhunske menadžere, ali zapravo pogađa sve – od početnika do iskusnih radnika. Kad zadaci stignu brzinom munje, a vaš kalendar izgleda kao bojno polje sastanaka, vaš mozak vrišti: “Dosta!”
Znanstvena istraživanja pokazuju da kronični stres zbog preopterećenja može dovesti do anksioznosti, depresije i fizičke iscrpljenosti. Preduge liste zadataka često dovode do osjećaja neadekvatnosti, jer bez obzira koliko radili, uvijek se čini da nešto niste stigli. To može izazvati začarani krug: osjećaj krivnje zbog toga što niste dovoljno produktivni, a zatim još više stresa kad pokušavate nadoknaditi izgubljeno vrijeme.
Što sada možete učiniti? Naučite reći “ne.” Nemojte se bojati postaviti granice, čak i ako vam se čini da ćete razočarati kolege. Postavljanje prioriteta i uzimanje redovitih pauza nisu luksuz – to su nužnosti za vaše mentalno zdravlje.
Dugi radni dani: Izgubljeni u vremenu
Koliko puta vam se dogodilo da na kraju radnog dana pomislite kako ste tek počeli? Dugi radni sati i smjene često postaju norma u mnogim industrijama. Naizgled nebitni prekovremeni sati mogu postati neprimjetna navika koja se uvlači u svaki kutak vašeg života. Rezultat? Stalni osjećaj iscrpljenosti i manjak vremena za osobne aktivnosti.
Ako se radni dan proteže unedogled, vaša mentalna otpornost postupno slabi. To može rezultirati smanjenjem kvalitete sna, što dalje doprinosi razvoju tjeskobe i razdražljivosti. Dugoročno, kronični umor može utjecati na vašu kreativnost i sposobnost donošenja odluka. U trenucima kad vam najviše trebaju energija i fokus, često osjećate samo – prazninu.
Ima li ovome pomoći? Postavite jasne vremenske granice za rad i odmor. Razmislite o tehnici poput “Pomodoro” – radite u intervalima s redovitim pauzama. Važno je imati vrijeme za isključenje – kada možete jednostavno reći da je dan završen.
Niska kontrola nad poslom: Kad nemate ulogu u vlastitoj sudbini
Svi znamo taj osjećaj kada imate cijeli dan ispunjen zadacima koji nemaju veze s vašim interesima ili vještinama. Još gore, kada nemate kontrolu nad tim zadacima, osjećate se kao da ste zarobljeni u svojoj radnoj ulozi. Niska kontrola nad poslom – kada ne odlučujete o vremenu, načinu ili obimu posla – jedan je od najvažnijih faktora koji utječu na mentalno zdravlje zaposlenika.
Zamislite da ste na brodu koji plovi prema olujnim vodama, a vi nemate kontrolu nad kormilom. Nemir i stres se gomilaju, a vaša mentalna energija se troši pokušavajući upravljati situacijama na koje nemate utjecaja. Ovo može dovesti do osjećaja bespomoćnosti i niskog samopouzdanja, što dalje produbljuje mentalni teret.
Što sada možete učiniti? Razgovarajte s nadređenima o prilagodbi vašeg radnog opterećenja ili zadataka kako biste dobili više kontrole nad onim što radite. Uključivanje u proces donošenja odluka, makar i na maloj razini, može značajno poboljšati osjećaj svrhe i autonomije.
Nesigurnost posla: Kad stalno hodate po tankom ledu
Jedan od najvećih neprijatelja mentalnog zdravlja je nesigurnost u poslu. Bilo da ste pod ugovorom na određeno vrijeme, radite u nestabilnoj industriji ili jednostavno imate osjećaj da vam radno mjesto nije sigurno, nesigurnost posla može biti izvor neprekidne anksioznosti. Nepoznavanje budućnosti stvara osjećaj stalnog stresa i dovodi do straha od gubitka posla, što može imati ozbiljne posljedice na vaše emocionalno stanje.
Kada osjećate da vam budućnost nije sigurna, vaša sposobnost planiranja i uživanja u sadašnjem trenutku opada. Postajete preokupirani mogućim gubitkom posla, što može utjecati na odnose izvan posla, pa čak i na vašu fizičku dobrobit.
Što sada možete učiniti? Razvijajte nove vještine i radite na svom osobnom razvoju kako biste se osjećali spremnije za eventualne promjene. Također, razgovor s nadređenima o mogućnostima napretka ili sigurnosti pozicije može pružiti jasniju sliku o vašoj budućnosti u firmi.
Što sada? Sada kada znate kako različiti aspekti radnog okruženja mogu utjecati na vaše mentalno zdravlje, vrijeme je za akciju. Prepoznajte svoje okidače stresa i postavite jasne granice. Razgovarajte s nadređenima o prilagodbi radnog opterećenja, potražite podršku ako vam je potrebna i osnažite se kroz razvoj vještina. Vaše mentalno zdravlje ne smije biti zapostavljeno, jer je ono temelj vaše dugoročne uspješnosti i zadovoljstva – kako na poslu, tako i u životu. Ako prepoznajete da radno okruženje utječe na vaše mentalno zdravlje i želite naučiti kako preuzeti kontrolu, javite nam se na info@mentalnitrening.hr – naš tim vam može pomoći u pronalaženju rješenja za dugoročno blagostanje.
Hana Kotzmuth, univ. bacc. psych.
