Zamislite da se nalazite na najvećoj sportskoj pozornici na svijetu, pred milijunima gledatelja, s kamerama uperenim ravno u vas. Svaki vaš pokret, svaki dah i svaka emocija analiziraju se u stvarnom vremenu, a istovremeno, cijeli svijet očekuje vrhunsku izvedbu. Ovo nije samo fizički izazov – to je potencijalni mentalni pritisak koji dolazi s medijskom pažnjom na vrhunskim sportskim događajima poput Olimpijskih igara. Dok mediji mogu podići sportaša do statusa ikone, često se zaboravlja da iza tog blještavila leže stvarni ljudi s vlastitim borbama. Kako se nositi s pritiskom kada se od vas očekuje da budete neustrašivi, a medijska pažnja ne ostavlja prostor za slabost?
Medijska pažnja ima svoje neosporne prednosti. Za mnoge sportaše, mediji pružaju platformu koja im omogućava da pokažu svoje talente, privuku sponzore i izgrade osobni brend. Olimpijske igre, na primjer, omogućuju sportašima da postanu globalne ikone, a njihovi uspjesi postanu dijelom kolektivne sportske povijesti. Uspješne karijere poput one Usaina Bolta ili Simone Biles vjerojatno ne bi bile toliko poznate širom svijeta bez medijske podrške.
Međutim, medijska pažnja može biti i dvosjekli mač. Stalna prisutnost kamera i novinara može stvoriti ogromni pritisak na sportaše, povećavajući očekivanja i izazivajući stres. Ponekad se sportaši suočavaju s negativnim kritikama koje mogu ozbiljno narušiti njihovo samopouzdanje i mentalno zdravlje. Na nedavnim Olimpijskim igrama, vidjeli smo kako je Simone Biles, jedna od najvećih gimnastičarki svih vremena, odlučila povući se iz natjecanja kako bi zaštitila svoje mentalno zdravlje, što je izazvalo globalnu raspravu o tome kako mediji i javnost gledaju na sportaše.
Različita iskustva žena i muškaraca
Kada govorimo o medijskoj pažnji i mentalnom zdravlju, iskustva muških i ženskih sportaša često se znatno razlikuju. Iako su oba spola izložena stresu i pritisku, žene se često suočavaju s dodatnim slojevima očekivanja i kritika.
Sportašice su često procjenjivane ne samo po svojim sportskim postignućima, već i po svom izgledu, ponašanju, pa čak i osobnom životu. Istraživanja su pokazala da se medijska pokrivenost sportašica nerijetko fokusira na njihovu ženstvenost, izgled, mentalnu slabost, reference na muškarce te majčinstvo, a ne na njihove atletske sposobnosti. Nažalost, ove teme ne ističu talent i atletizam sportašica, a takvo isključenje može negativno utjecati na to kako javnost percipira žene i njihove sportove.
Naglasak na tjelesni izgled sportašica može stvoriti dodatni pritisak na sportašice da ispunjavaju standarde ljepote i društvenih očekivanja, što može ozbiljno utjecati na njihovo mentalno zdravlje. Takav prikaz sportašica u medijima također može stvoriti pritisak na druge žene koje gledaju takav sadržaj, primjerice promoviraju nezadovoljstvo tjelesnim izgledom među mladim sportašicama koje se ugledaju na te medijske prikaze.
Medijski pritisak i mentalno zdravlje
Stalna medijska pažnja može dovesti do raznih oblika stresa i anksioznosti. Sportaši se često osjećaju kao da su pod povećalom, svaka njihova pogreška i svaki komentar podliježe javnoj kritici.
Nadalje, društveni mediji su dodali novu dimenziju ovom pritisku. Danas, sportaši nisu samo pod nadzorom tradicionalnih medija, već i milijuna ljudi na društvenim mrežama koji imaju mogućnost slobodno izražavati svoja mišljenja. Negativni komentari i cyberbullying postali su stvarnost za mnoge sportaše, što dodatno pogoršava njihov stres i anksioznost. Zamislite vrhunskog sportaša koji je nedavno sudjelovao na olimpijadi. Nakon što je u jednoj važnoj utakmici napravio pogrešku koja je koštala njegov tim pobjede, počeo je primati ogroman broj negativnih komentara na društvenim mrežama. Mnogi od tih komentara nisu samo kritizirali njegovu izvedbu, već su sadržavali uvredljive i osobne napade, često i prijetnje. Ovaj sportaš, iako se inače osjeća mentalno snažnim, počeo je osjećati duboku tjeskobu i nesigurnost zbog javnih kritika. Ubrzo je primijetio da mu to utječe na njegovu izvedbu na treningu i natjecanjima, te da se njegovo mentalno zdravlje pogoršava.
Međutim, medijska pažnja ne mora biti samo izvor pritiska. Pravilno usmjerena, može biti i sredstvo za pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje. Na primjer, kada sportaši otvoreno govore o svojim borbama s mentalnim zdravljem, kao što je to učinila tenisačica, to može pomoći u normalizaciji ovih razgovora i pružiti podršku onima koji se bore s istim problemima.
Balansiranje medijske pažnje
Mediji u svim svojim oblicima stvaraju dodatni pritisak na sportaše. Pravilno upravljanje medijima postaje ključna vještina koja zahtijeva učenje i redovito usavršavanje, jednako kao i korištenje društvenih mreža. Iako postoje resursi za razvijanje tih vještina na profesionalnim i olimpijskim razinama, medijski pritisak i dalje može imati ozbiljne posljedice na mentalno zdravlje sportaša, što potvrđuju brojna istraživanja. Društvene mreže, sa svojim specifičnim izazovima, dodatno povećavaju taj pritisak, a mnogi sportaši otvoreno govore o negativnim učincima koje to ima na njihovo mentalno zdravlje.
Ukoliko vas zanima kako započeti dobar odnos s medijima i društvenim mrežama, možete se javiti na info@mentalnitrening.hr.
Hana Kotzmuth, univ.bacc.psych.