Od ranoranilaca do noćnih ptica, naše navike spavanja jedinstvene su kao i naše osobnosti. No, koliko i kako su osobine ličnosti povezane s našim navikama spavanja?
Osobnost se odnosi na individualne razlike koje dosljedno razlikuju ljude u smislu njihovih osnovnih sklonosti da misle, osjećaju i djeluju na određene načine. Na primjer, neki ljudi su po prirodi više skloni da budu optimistični i veseli, dok su drugi često ozbiljniji i povučeniji. Iako se na spavanje često gleda kao na pojednostavljenu, uobičajenu i prirodnu ljudsku potrebu koju “ionako svi radimo,” ono je zapravo složeni obrazac koji uključuje izmjenična stanja odmora i budnosti prilagođen individualnim potrebama. Primjerice, noću prolazimo kroz različite faze sna, od laganog do dubokog sna i REM faze (stadij spavanja tijekom kojeg se odvijaju snovi), što pomaže našem tijelu da se fizički oporavi i našem umu da obradi informacije i emocije iz svakodnevice.
Cilj jednog preglednog rada, odnosno istraživanja koje obuhvaća rezultate brojnih drugih, bio je razumjeti odnose između različitih osobina, poput otpornosti, opće samoučinkovitosti, proaktivnosti, impulzivosti, sklonosti agresiji te samokontrole s različitim aspekatima spavanja. Neke od istraživanih osobina možete pronaći u tablici koja slijedi, a možda se baš neka od ovih osobina odnose i na vas.

Tablica 1. Osobine, njihove definicije i primjeri ponašanja
U istraživanju su se također promatrali različiti aspekti samog spavanja:
- Kvaliteta spavanja: opća kvaliteta sna svake noći,
- Kontinuitet spavanja: količina i raspodjela sna naspram budnosti u svakom periodu spavanja,
- Duljina spavanja: ukupno vrijeme provedeno u stanju sna,
- Dnevna disfunkcija: nemogućnost ostajanja budnim tijekom glavnih perioda budnosti.
Rezultati ovog istraživanja pružili su nekoliko uvida. Primjerice, otpornost je povezana s ukupnom kvalitetom spavanja i dnevnom disfunkcijom, odnosno uspavanošću tijekom dana. Također je negativno povezana sa trajanjem spavanja. Drugim riječima, otporniji ljudi obično spavaju bolje i kraće, ali se osjećaju više pospano tijekom dana. Na primjer, mirniji i bolji san imaju i pojedinci koji su ekstravertirani, ugodni ali i manje neurotični. Vrlo često jer imaju dobre odnose i podršku bližnjih zbog čega se bolje nose sa stresom ili pak osjećaju manje tjeskobu. Međutim, otporniji ljudi često spavaju kraće. Jedan od razloga može biti da su potencijalno aktivniji tijekom dana ili pak imaju užurbaniji način života što smanjuje vrijeme za spavanje. Svakako treba uzeti u obzir da možda i fiziološki jednostavno imaju manju potrebu za snom.
Opća samoučinkovitost je povezana sa ukupnom kvalitetom spavanja i trajanjem sna. Drugim riječima, ljudi koji vjeruju u svoje sposobnosti obično bolje i duže spavaju. Ova činjenica je svakako usklađena s nižim razinama neuroticizma. Drugim riječima, ljudi koji su manje tjeskobni i sigurni u sebe imaju tendenciju bolje spavati. Ovo sve upućuje na to, da ako unaprijedite vlastito samopouzdanje ali i samoučinkovitost, možda ćete tako pozitivno doprinijeti stvaranju rutina za spavanje, ali i pridržavanju stečenih navika.
Međutim, nije pronađena gotovo nikakva povezanost između proaktivne osobnosti i određenih aspekata spavanja. Jedan od razloga može biti da već od prije imaju dobre navike spavanja, poput redovitog odlaska u krevet i izbjegavanja ekrana prije spavanja. Zato sama povezanost navedenih aspekata spavanja i proaktivnosti nije bila dovoljno značajna.
Lošiji san će uglavnom imati oni koji su po prirodi impulzivniji ili skloniji agresiji. Tako je veća vjerojatnost da će oni s impulzivnijom osobinom kasniti s odlaskom na spavanje, a k tome se i češće buditi tijekom noći. Također, jedan od razloga može biti nepostojanje jasnog rasporeda za spavanje što onda konačno naruši san.
Za razliku od onih koji su impulzivniji, oni koji imaju veći dojam samokontrole, odnosno bolje upravljaju svojim mislima, osjećajima i ponašanjem će manje odgađati vrijeme za polazak na spavanje i samim time imati bolju kvalitetu sna. Upravo zbog svoje kontrole ponašanja lakše slijede rutinu koja im pomaže da zaspu jer će izbjegavati bilo koji oblik narušavanja rutine.
Ono što iz svega ovoga možemo zaključiti je da oni koji imaju veću samokontrolu, ugodniji su, savjesniji, samopouzdaniji ali i emotivno stabilniji će imati daleko bolji san. Na primjer, zamislite dvoje ljudi:
- Ana: Ana dobro upravlja vlastitim emocijama, ugodna je u odnosima i komunikaciji te savjesno preuzima odgovornosti. Ona ide u krevet svake večeri u isto vrijeme, izbjegava kofein i ekrane prije spavanja te se usmjerava na ugodne i korisne misli. Zahvaljujući svojoj samokontroli, Ana ima kvalitetan san i osjeća se odmorno svakog jutra.
- Marko: Marko je skloniji iznenadnim i burnim reakcijama koje u sebi vrlo rijetko sadržavaju ikakvu kontrolu. Često ostaje budan do kasno gledajući TV ili na telefonu, pije puno kave tijekom dana i ima nepredvidive obrasce spavanja. Zbog toga se često budi umoran i razdražljiv.
A sada kada ste se upoznali s povezanosti između osobina i kvalitete sna, vrijeme je da naučite nešto više o tome kako neovisno o svojim osobinama možete unaprijediti sveukupnu kvalitetu sna. Činjenica da smo kao pojedinci skloniji određenim ponašanjima jer je to utkano u ono što nas čini može biti dobro s informativne strane. Drugim riječima, lakše ćete razumjeti potencijalne izvore vaših reakcija. Međutim, nemojte zaboraviti kako vlastita ponašanja možemo kontrolirati ukoliko ih osvijestimo i odabirati baš ona korisna za nas. Ako ne znate kako, slobodno nam se javite na info@mentalnitrening.hr.
Hana Kotzmuth, univ.bacc.psych.