fbpx
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 
Pogledaj košaricuNaplata
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 
Pogledaj košaricuNaplata

Dah – saveznik sportske izvrsnosti

Svaki dan udahnemo čak 25000 puta, a kroz naš nos prođe više molekula zraka nego što ima zrnaca pijeska na svim plažama svijeta. Iza ovih nevjerojatnih činjenica stoji proces koji je toliko automatiziran da o njemu rijetko razmišljamo. Naše tijelo neprestano radi za nas, često bez da to uopće primijetimo. No, ako zastanemo i preuzmemo kontrolu nad svojim disanjem, ubrzo ćemo otkriti mnoge prednosti, osobito u kontekstu sportske izvedbe. 

U svijetu sporta, gdje svaki detalj može biti odlučujući za pobjedu, sposobnost kontroliranja daha postaje iznimno važna. Sport nam pruža nevjerojatan uvid u moć daha i fascinantne mogućnosti koje nam pruža kontrola disanja. Od ronioca na dah koji ostaju pod vodom nevjerojatno dugo, preko plivača koji tijekom sprinterskih utrka često ne uzimaju ni jedan dah kako bi smanjili otpor i povećali brzinu, sve do primjera iz streljaštva gdje sportaši pucaju između otkucaja srca, čiju ritmičnost kontroliraju svojim disanjem. Treniranjem disanja otključavamo skrivene potencijale koji stoje iza ovog automatskog procesa. Međutim, ne radi se samo o ovim ekstremnim primjerima. Neovisno o sportu, disanje sa sobom nosi brojne fiziološke, ali i psihološke prednosti. 

Jedan od najvažnijih aspekata vježbi disanja u sportu je poboljšanje kapaciteta pluća i povećanje unosa kisika. Učinkovito disanje omogućuje bolju opskrbu mišića kisikom tijekom vježbanja, što rezultira većom izdržljivošću i manjom pojavom umora. Vježbe disanja također mogu pomoći u smanjenju nakupljanja mliječne kiseline u mišićima, što omogućuje sportašima da dulje izdrže intenzivne sportske napore. Osim fizioloških koristi, vježbe disanja također imaju značajan utjecaj na mentalnu pripremu sportaša. Redovito prakticiranje tehnika disanja može pomoći u smanjenju stresa i tjeskobe prije natjecanja. Kontrolirano disanje potiče aktivaciju parasimpatičkog živčanog sustava, što dovodi do osjećaja smirenosti i opuštenosti. 

Ono što je važno imati na umu jest da nije dovoljno samo disati, važno je kako dišemo i koliko to disanje treniramo na dnevnoj razini. Naime, da bi ono uistinu omogućilo sve prednosti koje nudi, disanje treba biti uvježbano. Jedna od ključnih tehnika koja se često ističe u svijetu sporta jest trbušno disanje. Za razliku od disanja na prsa koje je pliće i površnije, trbušno disanje uključuje aktivaciju dijafragme, mišića koji se nalazi ispod pluća. Ova tehnika omogućuje dublje udisaje i potpunije iskorištavanje kapaciteta pluća, što rezultira većim unosom kisika i boljom cirkulacijom krvi. Kada smo pod stresom često se oslanjamo na plitko, prsno disanje što može dodatno povećati osjećaj anksioznosti i uzrokovati napetost u mišićima. S druge strane, trbušno disanje potiče aktivaciju parasimpatičkog živčanog sustava, što dovodi do smirivanja i smanjenja razine stresa. Treniranjem trbušnog disanja, sportaši mogu naučiti kako kontrolirati svoje tijelo i um i održavati smirenost čak i u zahtjevnim situacijama na terenu ili tijekom natjecanja.

Osim toga, važno je naglasiti i važnost sporog disanja u sportu. Brzo, plitko disanje može dovesti do hiperventilacije i povećane razine anksioznosti. S druge strane, sporije disanje omogućuje dublju apsorpciju kisika i bolju regulaciju srčanog ritma, što rezultira većom izdržljivošću i stabilnijom izvedbom tijekom sportskih aktivnosti. Stoga je važno da sportaši nauče disati sporije i dublje, posebno tijekom intenzivnih treninga ili natjecanja.

Disanje je moćan alat koji svatko može koristiti za poboljšanje svoje sportske izvedbe i općeg zdravlja. Uz redovito treniranje disanja i svjesnost o disanju, sportaši mogu postići izvanredne rezultate i ostvariti svoj puni potencijal na terenu ili stazi. Ako se trenutno pitate kako možete biti 1% bolji, odgovor možda baš leži u uvođenju vježbi disanja u svakodnevicu.

Ako vas zanima više o tehnikama disanja u sportu slobodno nam se obratite na info@mentalnitrening.hr

Ova slika ima prazan alt atribut ; naziv datoteke je DSC_2226_re2-1.jpg

Dajana Čopec, mag.psych. 

Povezane objave