Tijekom rada sa sportašima, često čujemo primjedbu na vlastiti fokus kojeg gube uslijed pojave neproduktivnih misli kojih se k tome nikako ne mogu riješiti. Tako se nedavno plivač od svega 17 godina požalio kako tik prije utrke ne može prestati razmišljati o vremenu u kojemu treba otplivati, što će mu treneri reći i koliko će mu se brat (plivač) smijati ako ne ostvari očekivani rezultat. Iako je znao da na treninzima značajno prednjači u odnosu na druge, tijekom natjecanja bez obzira na uloženu količinu truda jednostavno nije mogao prestati razmišljati o krivim stvarima. K tome još nije uspijevao izbaciti slike prošlih neuspjelih trka iz glave. Poput začaranog kruga, od neprestanog razmišljanja bi se smrznuo, ukočio, usporio i ponovno doživio neuspjeh.
Sve rašireniji koncept među različitim sportskim disciplinama (koja postaje i dijelom svakodnevne rutine) je mindfulness meditacija. Definiramo je kao aktivno stanje, s pažnjom usmjerenom na sadašnji trenutak u kojem osoba opaža vlastite misli i osjećaje iz udaljene pozicije, bez prosuđivanja. Oblik je vježbe s kojom treniramo um. Poznati je košarkaški trener, Phil Jackson, mindfulness meditaciju redovno uvodio kao dio pripreme svojih sportaša. Tako i u netflixovom hitu The Last Dance možete čuti kako se za velikog Michaela Jordana posebno isticala njegova prisutnost u sadašnjem trenutku.
“It’s the moment, man. It’s the moment. You gotta get in the moment and stay in it. Just stay in the moment.” — Michael Jordan
Početci mindfulnessa u sportu datiraju još s početkom 1980-ih, kada je Jon Kabat-Zinn mindfulness meditaciju prezentirao veslačima. Brojna istraživanja su pokazala kako primjena mindfulness meditacije može doprinijeti velikom broju čimbenika sportske izvedbe. Točnije, uočeni efekti provođenja mindfulness programa čine:
- unapređenje fokusa dugoročnim zadržavanjem pažnje na određenu stvar s uspješnijim otklanjanjem distraktora
- upravljanje mislima i emocijama smanjenjem onih negativnih i povećanjem pozitivnih (npr. bolje nošenje s prednatjecateljskom anksioznošću, pogreškama i neuspjesima)
- brži oporavak nakon većih tjelesnih napora povećanjem parasimpatičkih aktivnosti I konačnim opuštanjem tijela
- povećanje tolerancije na bol
- smanjenje smetnji u spavanju
- prevencija ozljeda usmjeravanjem pažnje na pravilno izvođenje svakog pokreta
- unapređenje i održavanje mentalnog i tjelesnog zdravlja
Čak tri istraživanja potvrđuju značajno poboljšanje u izvedbi kod sportova preciznosti tipa streljaštva i streličarstva. Uočili su porast u ocjeni izvedbe gađanja za 2,6% kod skupine koja se podvrgnula mindfulness programu, dok je kod kontrolne skupine uočen pad za 0,9%. Isto tako je uočen porast u izvedbi kod rekreativnih bacača pikada nakon tretmana, kao i profesionalnih golfera. Iako još uvijek nisu pronašli je li usmjerena pažnja poboljšala tehničke vještine ili samo smanjila utjecaj negativnih čimbenika na izvedbu, sportaši navode subjektivni doživljaj smanjenja anksioznosti i negativnih posljedica pojavom iste.
Postoje različite mindfulness vježbe koje možete iskoristiti s obzirom na preferencije i situacije u kojima se nalazite. Kreću se od samog opažanja daha pa sve do primjene unutar natjecanja. Postoji nekoliko kategorizacija, od kojih je najjednostavnija: usmjeravanje pažnje na unutra, van i u svakodnevici. Svakako najraširenije su vježbe abdominalnog disanja, skeniranja tijela i progresivne mišićne relaksacije, pri čemu trebate zadržati pažnju na određenim elementima same vježbe što je dulje moguće. U trenutku kada vam odluta pažnja, važno je da isto prepoznate, prihvatite i da je vratite na jedan element unutar zadatka (npr. smjer kojim prolazi zrak kroz naše tijelo ili kako se pomiče trbuh za vrijeme udaha i izdaha).
Kada se uvodite u mindfulness trening, dobro je započeti s meditacijom u izoliranim uvjetima u mirnoj okolini, a zatim je izvoditi u danu tijekom svakodnevnih aktivnosti. Kada imate dojam da ste prva dva koraka usvojili, prijeđite na mindfulness na treninzima. Konačno ih prenesite u natjecanja i idite korak po korak.
