Sportom se bavim gotovo cijeli život. Krenula sam trenirati s nepune 4 godine i od tada sam u pokretu. Oduvijek me intrigiralo koliko se bolje osjećam nakon treninga i sigurna sam da je taj dobar osjećaj utjecao na to da ne odustajem. Bez obzira koliko mi se prije treninga nije dalo, bez obzira što je većina prijatelja prestala, bez obzira koliko mi je teško bilo na treningu, poslije bih se uvijek osjećala bolje. Iako sam imala ideju zašto se to događa, tek sam tijekom studija psihologije shvatila mehanizme u pozadini tog fenomena.
Često čujemo kako vježbanje poboljšava raspoloženje. Međutim, rijetko tko razumije zašto se to događa. Za početak, potrebno je objasniti pojmove s kojima ćemo se susretati. Raspoloženje, tj. emocionalni afekt, definiramo kao dugoročno emotivno stanje niskog inteziteta, a dijelimo ga na pozitivni i negativni. Pozitivni afekt predstavlja razinu ugode i energičnosti koju osjećamo u nekom trenutku, dok negativni afekt predstavlja razinu nervoze i razdražljivosti koju osjećamo. Važno je naglasiti kako pozitivni i negativni afekt imaju različitu neurofiziološku podlogu, što nas dovodi do zaključka kako mogu biti istovremeno aktivni. Drugim riječima, u isto vrijeme osjećamo i pozitivni i negativni afekt. Dakle, naše raspoloženje određeno je razinama pozitivnog i negativnog afekta koje osjećamo u određenom trenutku.
S obzirom na to da pozitivni i negativni afekt imaju svoju jedinstvenu neurofiziološku podlogu, možemo zaključiti kako će na njih utjecati događaji koji djeluju na fiziološke procese u organizmu. Fiziološki procesi nas održavaju na životu, a u njih ubrajamo disanje, rad srca, produkciju i djelovanje hormona i neurotransmitera, tjelesnu temperaturu i još mnogo toga. Čitajući popis fizioloških procesa, vrlo brzo dolazimo do pojma trening kojemu je cilj adaptacija tih procesa. Istraživanja su pokazala kako i treninzi (tjelesna aktivnost) utječu na fiziološke procese pa prema tome utječu i na naše raspoloženje, odnosno pozitivni i negativni afekt.
Kao što smo već napomenuli, cilj svakog treninga je da izazove određenu fizološku reakciju, a te fiziološke reakcije ovisne su o vrsti treninga. Drugim riječima, različiti treninzi uzrokuju različite fiziološke odgovore organizma pa su psiholozi veoma brzo zaključili kako različito utječu i na naše raspoloženje. Spomenut ćemo 3 vrste treninga: aerobne (dugački treninzi slabog inteziteta, npr. brzo hodanje), anaerobne (treninzi koji stvaraju laktate, visokointenzivni i kratkog trajanja, npr. trčanje 4x400m) i treninge s opterećenjem (treninzi s utezima).
Kao što je već rečeno, različiti treninzi različito utječu na naše raspoloženje, tj. afekt. Istraživanja pokazuju kako aerobni treninzi neposredno podižu pozitivan afekt i snižavaju negativni afekt. Isti utjecaj imaju i treninzi s opterećenjem. Međutim, anaerobni treninzi istovremeno podižu pozitivan, ali i negativan afekt (samo kratkoročno). Efekti su veći kod neaktivnih pojedinaca i rekreativaca, nego što su kod profesionalnih sportaša što je dodatna motivacija za početak vježbanja. Važno je napomenuti kako pola sata nakon bilo kojeg treninga vježbači izvještavaju o povišenom pozitivnom i sniženom negativnom afektu što je zapravo definicija dobrog raspoloženja. Još jedna fenomenalna vijest jest da već i treninzi u trajanju od 20 minuta značajno poboljšavaju naše raspoloženje. Drugim riječima, bilo kakav trening pozitivno utječa na naše raspoloženje.
Dakle, važno je zapatiti:
Tjelesna aktivnost pozitivno utječe na naše fizičko, ali i mentalno zdravlje.
Tjelesna aktivnost nam pomaže da se osjećamo bolje.
Već i vrlo kratki treninzi značajno doprinose dobrom raspoloženju.
Čak i ako se ne osjećamo najbolje tijekom, ili neposredno nakon treninga, pola sata kasnije naše će se raspoloženje popraviti.
Međutim, ako se osjećate anksiozno i napeto, radije izaberite lagani aerobni trening ili trening s opterećenjem. Visokointezitetni anaerobni treninzi mogli bi vas (kratkoročno) dodatno uzemiriti.
Isprobajte različite varijante treninga i otkrite što vam najbolje paše. Ne postoji čarobna formula kako bi trening trebao izgledati, važno je da odgovara vama.
Na kraju, možemo zaključiti kako vježbanjem profitiramo u više životnih područja. Njegujemo svoje fizičko, psihičko i emocionalo zdravlje. Ako nismo profesionalni sportaši, benefiti od vježbanja još su veći. Iako je na početku teško krenuti, treninzi nude pregršt benefita koje je šteta ne iskorititi. Bitno je zapamtiti kako nas bilo kakav trening (aeroban, anaeroban ili trening s opterećenjem) može oraspoložiti, važno je samo da se krećemo. Ukratko, svaka je tjelesna aktivnost korisna i poželjna. Imajte na umu, kretanjem postižemo dobro raspoloženje i čvrsto mentalno zdravlje!
Dora Dragičević, mag.psych.
