Moderan nas život sve više odvaja od kvalitetnog sna. Tu je velika količina obaveza za koje nam se čini da ih ne bismo uspjeli izvršiti ni da imamo cijeli dan na raspolaganju, dostupnost od 0-24 putem tehnologije i privlačnost te iste tehnologije zbog koje prije spavanja provedemo vrijeme u krevetu uz nekoliko različitih ekrana. Lista se sigurno može još produljiti, no ono što ostaje kao činjenica jest da san polako pada u drugi plan i često se zamjenjuje šalicom kave.
Kao ljudi smo iznimno prilagodljivi. Tako smo se, nesvjesni posljedica, počeli prilagođavati i manjem broju sati sna. Naime, ako spavamo manje od 6 ili 7 sati, između ostalog, slabi naš imunološki sustav, remeti se razina šećera u krvi, povećava se vjerojatnost začepljenja krvnih žila, a s time i pojave raznih srčanih bolesti. Patiti može i naše psihološko stanje pa postajemo razdražlijvi i anksiozniji. Dakle, iako smo prilagodljivi, dugoročno zanemarivanje sna može imati značajne negativne posljedice.
Podaci istraživanja pokazuju da nas čak jedna trećina spava od 5 do 6 sati što, kao što vidite, sa sobom nosi niz štetnih posljedica. Da bismo promijenili ovaj negativan trend važno je razumjeti san – njegovu ulogu, ali i način kako kvalitetno spavati.
Prije svega je potrebno upoznati se s cirkadijalnim ritmom koji pokazuje da je san potreba od koje smo nerazdvojni. Radi se o našem unutrašnjem biološkom satu koji odašilje dnevno-noćni ritam zbog kojeg se u određeno doba dana osjećamo umorno ili budno. To je prirodni ciklus zajednički svim ljudima i traje otprilike 24 sata. Uz budnost i spavanje, on regulira brojne druge procese poput potrebe za hranom i tekućinom, raspoloženja i temperature tijela. Na cirkadijalni ritam uistinu možete gledati kao na sat. Sat ima kazaljke koje se kreću po određenom rasporedu. One se mogu pomicati namjerno što će poremetiti raspored aktivnosti koje se temelje na vremenu. Isto tako tijelo prati 24-satni ritam, a njegovo narušavanje može poremetiti raspored spavanja, prehrane i drugih tjelesnih aktivnosti, što može dovesti do zdravstvenih problema.
Na cirkadijalni ritam utječu brojni faktori poput izloženosti tami i svjetlu. Zbog toga se budimo ujutro kada nastupi danja svjetlost koja čak i kroz zatvorene kapke dopire do mozga, a navečer postajemo umorni jer se u prisustvu tame luči hormon melatonin koji pokreče proces spavanja. Iako je baš sunčeva svjetlost glavni i najpouzdaniji signal koji mozak koristi za namještanje našeg sata, tu su i ostali faktori poput tjelovježbe, prehrane, čak i socijalnih interakcija koje mogu namještati naš sat, međutim sve dok se redovno ponavljaju. Naše tijelo voli dosljednost.
Sada je možda jasnije da je spavanje uistinu sastavni dio naše fiziologije i da se od njega ne možemo odučiti niti mu naći zamjenu. Ipak, svojim navikama narušavamo ovaj temeljni ritam, a time dugoročno ugrožavamo zdravlje. Često kroz dan posežemo za šalicama kave, nesvjesni da one ne mogu nadomjestiti ovaj prirodni ritam. Tu je i pretjerano korištenje mobitela i tehnologije prije spavanja. Izloženost plavom svjetlu s ekrana remeti proizvodnju hormona melatonina koji tijelu daje znak da je vrijeme za spavanje. Ponekad i situacije izvan kontrole poput promjena u radnom vremenu mogu utjecati na raspored spavanja i buđenja. Dok su one izvan kontrole, naša kvaliteta sna nije. Navikama prije i poslije spavanja značajno možemo unaprijediti svoj san pa tako i svakodnevicu.
San može biti odlučujući faktor koji će doprinijeti napretku u sportu, zadržavanju smirenosti kada zapnemo u gužvi ili uspješnom dosjećanju naučenog prilikom provjere znanja. Stoga je važno biti svjestan ovog prirodnog 24-satnog ritma, ali i načina na koje se možemo pobrinuti da se neometano odvija. No, nije važno samo spavati. Navike prije, ali i poslije spavanja igraju veliku ulogu. Stoga, u člancima koji slijede pročitajte kako unaprijediti svoju rutinu prije i poslije spavanja i preuzmite aktivnu ulogu u održavanju neometanog rada svojeg unutarnjeg sata.
