fbpx
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 kn (0.00 €)
Pogledaj košaricuNaplata
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 kn (0.00 €)
Pogledaj košaricuNaplata

Je li strah uvijek strašan?

Što to zajedničko imaju horori i Noć vještica? U pozadini ovih tema stoji dobro poznata emocija – strah. Strahova ima nebrojeno puno i svi se bojimo nečega ili nekoga. Tako je od samog djetinjstva, kada tražimo utjehu roditelja jer se bojimo mraka ili čudovišta iz ormara. Upravo u korijenima dječjih strahova, u razdoblju Noći vještica, pojedinci traže svoju zabavu. Noć vještica dopušta ljudima da se opuste, otvoreno pokažu svoje preferencije i osjećaje. Na taj način možemo i istražiti strahove koje prije nismo iskusili, dok one koje smo iskusili obično jako dobro pamtimo. 

Zbog čega neke ljude tako jako privlače strašni zombiji, čudovišta i obilježja smrti? Navedene pojave najčešće nalazimo u horor filmovima. Glavni cilj ovakvih medija je zastrašivanje te izazivanje užasa i gađenja kod publike. Dosadašnja istraživanja o ljubiteljima horor filmova posebno ističu morbidnu znatiželju, koja se može opisati i kao crta osobnosti. Osobe s izraženom morbidnom znatiželjom pokazuju veći interes za neugodnim i opasnim stvarima koje su povezane sa smrti. Vole učiti o uznemirujućim i prijetećim situacijama. Takvi pojedinci stalno traže uzbuđenje i senzacije i stoga je vjerojatnije da će biti ljubitelji horora.

Međutim, nisu svi morbidni ljubitelji. Na strah se, zapravo, većinom gleda kao na onu neugodnu emociju. U slučajevima kada prijeđe granicu i postane nerazuman, strah može postati i fobija

Pokušajte zamisliti sljedeći scenarij – ponoć je i pješice hodate gradom. Na pola puta shvatite da ste pogrešno skrenuli i izgubili se u nepoznatoj okolini. U tom trenutku se ispred vas pojavljuje čovjek s nožem u ruci, traži od vas novac i prijeti da će vam nauditi. Kako vaše tijelo reagira i što osjećate? U takvim i sličnim situacijama u našem tijelu se pale alarmi i osjećamo strah i paniku. Živčani sustav šalje signale o mogućoj opasnoj situaciji i naše tijelo se priprema za jedan od ishoda – borba, bijeg ili zamrzavanje. Kada smo u strahu, srce nam počinje ubrzano lupati, usta su nam suha, znojimo se, drhtimo i ne možemo pravilno disati. U tom trenutku slabija je i aktivnost prednjeg dijela našeg mozga koji je uključen u neke izvršne funkcije poput planiranja i donošenja odluka. Primjerice, kada smo svjedoci neke strašne scene, često zaboravimo osnovne informacije iz iste situacije, poput izgleda važne osobe. Veliku ulogu u emociji straha ima područje mozga koje se naziva amigdala. Amigdala upravlja reakcijama unutar tijela (lučenjem hormona) i priprema nas za valjanu reakciju.

Dakle, strah je jedna od osnovnih emocija koja je urođena svima nama, prvenstveno kako bi nas zaštitila. Ukazuje nam na moguće opasne situacije i pomaže nam da se suočimo s opasnosti (npr. našim precima je upravo strah pomagao shvatiti koja hrana je otrovna). Međutim, što napraviti kada strah izmakne našoj kontroli? 

U situacijama visokog straha u pomoć stižu tehnike relaksacije. Jedna od najpoznatijih je trbušno disanje koje usporava naše otkucaje srca i smanjuje krvni tlak. Osim toga, opustiti se možemo i uz tehnike mindfulness meditacije koja nas uči usmjeravanju na sadašnji trenutak i ono što imamo pod kontrolom. Pomoću mindfulness-a učimo prepoznati naše emocije, misli i osjete kako bi umirili um i osvijestili događaje u okolini. Na taj način možemo pomoći sami sebi, smanjiti razinu straha i umiriti um i tijelo. I naravno, za dodatne informacije i podršku slobodno se javite na info@mentalnitrening.hr

Ema Galić, univ. bacc. psych.

Povezane objave