Društvene mreže ne zahtjevaju pretjeran uvod. Ušle u naše živote, čvrsto se primile i ne puštaju. Velika je vjerojatnost da ste i do ovog članka došli tako što ste scrollali po Instagramu ili Facebooku. Društvene su mreže jednostavno postale dio našeg društva i svakodnevice i ne odlaze nigdje. O njihovom se utjecaju često priča – onom pozitivnom i onom negativnom. S jedne nam strane olakšavaju održavanje kontakata brišući ograničenja koja nam postavlja geografska udaljenost, a s druge narušavaju samopouzdanje namečući ideale ljepote. Ovo su samo neki primjeri, a sigurna sam da ih sada i sami možete navesti još nekoliko za obje strane. Stoga se time nećemo baviti. Međutim, što je s povezanosti društvenih mreža i sportske izvedbe? Ima li je uopće? Ovo je aspekt o kojem se malo priča, a odgovori na pitanja mogu biti iznenađujući.
Istraživanja su pokazala da društvene mreže mogu indirektno utjecati na sportaše i njihovu izvedbu. Čini se kako ni sportski svijet nije ostao imun na negativne utjecaje društvenih mreža jer nakon Olimpijskih igara u Londonu 2012. godine određen je broj trenera tvrdio kako su upravo one predstavljale značajnu distrakciju sportašima i negativno utjecale na njihovu izvedbu. Velikim su dijelom za to bili zaslužni negativni komentari s kojima su se sportaši putem njih susretali. A to je bilo prije 10 godina! Koliko su se samo društvene mreže promijenile i postale utjecajnije od tada. Naravno ima i pozitivnih utjecaja – nije sve tako crno. Društvene mreže su učinile sport pristupačnijim, profesionalni ih sportaši koriste u marketinške svrhe i slično. Ipak, ovdje ćemo se osvrnuti na potencijalne negativne utjecaje.
Strah od propuštanja
Pokazalo se da vrijeme koje sportaši provedu na društvenim mrežama neposredno prije natjecanja može narušiti njihovu pažnju, a svi znamo koliko je ona važna za izvedbu. Zašto bi odlazak na Instagram 2 sata prije natjecanja kao način opuštanja i zabave mogao narušiti pažnju na natjecanju? Jedan od razloga je fenomen koji je većini dobro poznat – strah od propuštanja (eng. FOMO – Fear of missing out). Vi se spremate na natjecanje, vruće je i čeka vas težak meč/utakmica i dr., a vaši najbolji prijatelji uživaju na plaži. Bavljenje sportom zahtjeva dosta odricanja koje nije uvijek lako. Ovo je posebno izraženo kod sportaša srednjoškolske dobi koji tek uranjaju u svijet profesionalnog sporta pa zbog treninga i natjecanja propuštaju mnoga druženja. Podsjetnik na ta druženja u obliku poruka, story-ja ili objava neposredno prije natjecanja može biti značajna distrakcija i povod za neugodne emocije koje interferiraju s izvedbom. Na ovaj način nesvjesno, radeći nešto što je većini normalan dio svakodnevice – scrollanje – možete negativno utjecati na svoju izvedbu.
Radost
Znate onaj osjećaj radosti i zadovoljstva koji se javi kada pomislite na praznike ili osobu koja vam se sviđa? Za njega je zaslušan hormon dopamin. Tada ga imate pregršt. Pojednostavljeno, dopamin se luči u svim trenucima koji vas čine sretnima. S društvenim mrežama je doza dopamina postala lako dostupna. Prije lajkova, poruka i slično, za nju smo se trebali potruditi. Nakon uloženog truda i osjećaja postignuća, dopamin se luči i u budućnosti se želite ponovno uključiti u istu aktivnost. Sada se ne trebate truditi. Dovoljno je uzeti mobitel u ruke i dopamin dolazi sam od sebe nakon što pročitate poruku ili vidite nove objave. Zašto je ovo potencijalan problem? Ponovno ćemo pojednostaviti – hoćete li izabrati naporan trening koji morate odraditi da biste bili zadovoljni i dobili svoju dozu dopamina ili uzeti mobitel i dobiti ju odmah. Naime, gubimo povezanost ulaganja truda i osjećaja zadovoljstva i radosti, koji su prijeko potrebni u sportu. Možete biti fizički i mentalno spremni, no ako ne uživate izvedba pati. I ovaj je fenomen ponovno jače izražen kod mlađih sportaša jer nas, za razliku od odlaska na društvene mreže, trud i odricanje ne čine odmah sretnima, pa često dolazi do gubitka interesa za sport i ulaganje općenito.
Iako postoje negativni utjecaji, to ne znači da ako ste sportaš u ovom trenutku trebate obrisati sve društvene mreže kako vam slučajno ne bi narušile uspješnu sportsku izvedbu kojoj težite. Ono što je potrebno jest prvo osvijestiti ove potencijalne prepreke, te njihov utjecaj na vas same, a potom razumno koristiti društvene mreže. Čini se kako je izbjegavanje mobitela u okviru 2 sata prije natjecanja poželjno jer je potencijalna prepreka kao i kasno navečer jer gubite kvalitetan san, čiju važnost ne treba posebno naglašavati. Imajte na umu izreku – previše dobre stvari je loša stvar (eng. Too much of a good thing is a bad thing) jer upravo je tako s, većini nam dragim, društvenim mrežama.
Dajana Čopec, mag.psych.
