Što kada je oporavak duži od očekivanog? Što sve doprinosi bržem oporavku i zašto se neki sportaši brže oporave? Na što se dalje usmjeriti? To su sve pitanja koja prolaze kroz glavu ozlijeđenom sportašu.
Ozljede u sportu su dio svakodnevice i gotovo da ne postoji sportaš koji barem jednom nije bio ozlijeđen i zbog toga bio primoran mirovati. Kod sportaša koji su isključivo fokusirani na sportski razvoj te zanemaruju druge aspekte života, prilikom ozljede može doći do negativnog utjecaja na mentalno zdravlje. Oporavak nakon ozljede uključuje razne aspekte rehabilitacije i pripreme za nastavak bavljenja sportom te se, osim na tjelesni oporavak, naglasak treba staviti i na onaj mentalni. Istraživanja su pokazala da pozitivna psihološka reakcija, kao na primjer vjera u oporavak, može ubrzati oporavak, dok negativna reakcija poput ljutnje i frustracije oporavak može odužiti, a ponekad ga i dovesti do komplikacija.
Zašto je mentalna snaga od iznimne važnosti kod oporavka od sportske ozljede?
Svaki sportaš želi imati performans na optimalnoj razini, odnosno biti najbolja verzija sebe. Sjetite se Simone Biles koja se povukla s Olimpijskih igara u Tokiju zato što je vjerovala da, u tom trenutku, ne može dati sve od sebe. Kako bi sportaš optimalno funkcionirao, tijelo i um moraju biti usklađeni. Sportašima je sport vrlo bitan dio života i često ga stavljaju u glavni fokus. S obzirom na to da sportaši i sportašice sve svoje dnevne aktivnosti slažu prema sportskim obavezama, situacija poput ozljede, može predstavljati vrlo stresnu okolnost koja je popraćena nizom negativnih emocija. Sportaš u tom trenutku može prolaziti kroz faze žalovanja. Mogu se pojaviti osjećaji i stanja poput negiranja, odbijanja, ljutnje, cjenkanja, izolacije, bespomoćnosti, ali i u konačnici prihvaćanja i usredotočenosti na rehabilitaciju i povratak u igru.
Iz tog razloga je važno da dobro upravljamo vlastitim emocijama, da se dobro snalazimo u izazovnim situacijama i da se dobro nosimo sa pritiskom. Istraživanja pokazuju kako je neprestana briga oko ponovne ozljede značajan čimbenik koji može produljiti oporavak i smanjiti kvalitetu istog. Također, prilikom ozljede može doći do toga da kod sportaša vlada izrazito sniženo raspoloženje nalik depresiji zbog čega im tolerancija na bol može biti niža te na taj način može doći do komplikacija tijekom operacije ili pak oporavka. S druge strane, visoko samopouzdanje, vjera u oporavak, realna očekivanja i razumijevanje procesa oporavka i fleksibilnost u mišljenju su psihološki faktori koji pozitivno utječu na oporavak i pospješuju ga.
Kod sportaša može doći do perioda izmjena pozitivnih i negativnih osjećaja. Primjerice, poput ljutnje i tuge jer ne mogu trenirati, ali na trenutke i olakšanje zato što mogu odmoriti i nemaju stalne pritiske koji se mogu javiti u natjecateljskim periodima. Taj proces nazivamo procesom prilagodbe i u njemu sportaš prvo procesuira informacije koje su vezane uz ozljedu. Tu se pokušavaju razumjeti mehanizmi nastanka ozljede, kako se ona dogodila i osvijestiti što ona znači za njega ili nju. Zatim dolazi do brojnih emocionalnih reakcija koje uključuju čitav spektar emocija, od šoka preko tuge do bespomoćnosti. Naposljetku, sportaši mogu prihvatiti ozljedu, pokušati pozitivno gledati na nju i fokusirati se na oporavak.
Što napraviti kada dođe do ozljede?
Prvo, treba osvijestiti da se ozljede događaju, da su van naše kontrole i da nitko nije imun na njih. Na zimskim Olimpijskim igrama 2014. godine 39% britanskog tima je doživjelo neku vrstu ozljede u periodu od samo 18 dana, a ti sportaši su najbolji od najboljih svoje zemlje. Zato, naglasak treba staviti na ono što je moguće kontrolirati, a to je kako ćemo se nositi s ozljedom. Iz ozljeda mogu izaći i pozitivne stvari, one nam daju prostor za rast i napredak.
Ako ste sportaš ili sportašica koji se nalazite u periodu oporavka nakon ozljede, probajte redefinirati ciljeve tako da se fokusirate na druge aspekte u koje možete ulagati kako biste doprinijeli svom sportskom razvoju. Primjerice, uložite u svoje teorijsko znanje ili unaprijedite svoje prehrambene navike. Također, probajte koristiti pozitivni samogovor i time povećajte svoje samopouzdanje vezano uz oporavak. Orijentirajte se na stvari na koje do sada niste imali vremena, a oduvijek ste htjeli napraviti. Umjesto da razbijate glavu time što biste sada radili na treningu, razmišljajte u smjeru koji će za vas biti manje stresan, fokusirajte se na proces oporavka i vjerujte mu ili jednostavno odvojite vrijeme i uz pomoć mentalne simulacije zamislite trening koji propuštate, pod uvjetom da ovakva vrsta vježbe nije stresna za vas i ne budi negativne emocije. Osvijestite da kontrolu imate vi, a kada ju počnete gubiti, vratite ju smirivanjem uz, na primjer, vježbe trbušnog disanja.
Život profesionalnog sportaša prepun je žrtvi i odricanja, propuštenih druženja s prijateljima ili obitelji. Posvetite se nekim, možda, zanemarenim odnosima i otiđite na to druženje s prijateljima koje odgađate već predugo.
Ukoliko se ne znate nositi s ozljedom i gubite nadu, slobodno nam se obratite na info@mentalnitrening.hr
Andrea Armano, univ. bacc. psych.
