fbpx
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 kn (0.00 €)
Pogledaj košaricuNaplata
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 kn (0.00 €)
Pogledaj košaricuNaplata

Glazba kao lijek

Dan je nogometne utakmice. Nogometaši izlaze iz autobusa jedan po jedan i ulaze u stadion. Velika je vjerojatnost da većina njih u tim trenucima ima slušalice i sluša glazbu. Nogometaši su samo jedan primjer. Slušalice i sportaši uoči sportskih događaja jednostavno kao da idu zajedno. Zašto?

Glazba ima nevjerojatnu moć buđenja emocija u svima nama, ne samo sportašima. Vaša najdraža pjesma je vjerojatno ona koju vežete uz lijepe trenutke, ona zbog koje se osjećate kao da ih upravo proživljavate ili ona koja vas dovodi u vama ugodno emotivno stanje – smiruje vas, nabrijava, usrećuje… Ova povezanost s emocijama je upravo jedan od razloga učestalog korištenja glazbe među sportašima.

Mnogi sportaši navode konkretne događaje koje vežu uz pjesme koje slušaju uoči natjecanja. Od samih početaka i probijanja do osvajanja prvenstava. Kada mozak čuje našu pjesmu pitanje je sekundi kada ćemo početi razmišljati o tim emocionalno nabijenim događajima i kada ćemo te emocije početi i osjećati. A upravo one mogu predstavljati ključ u mentalnoj pripremi sportaša.

Kako bi ušli u zonu – ono stanje uma u kojem su najbolja verzija sebe, u kojem uživaju i vrijeme kao da leti – neki sportaši trebaju podizanje intenziteta, ili nabrijavanje, a drugi pak spuštanje intenziteta, odnosno smirivanje. Postoje brojne tehnike kojima se postiže isto, a slušanje glazbe je, također, jedna od njih. Naime, istraživanja pokazuju da slušanjem glazbe možemo utjecati na fiziološke reakcije poput razine kortizola – hormona stresa. Sportaš koji zna treba li mu spuštanje ili podizanje intenziteta kako bi ušao u zonu može odabrati odgovarajuće pjesme koje će ga do nje i dovesti.

Nadalje, slušanje glazbe može pomoći sportašima zanemariti sve distraktore, vanjske i unutarnje. Naime, glazba se i općenito često koristi kao dio mindfulness meditacije kojoj je cilj usmjeriti se na sadašnjost i zaustaviti vrtlog misli. Usmjeravajući se na melodiju možemo biti prisutniji u trenutku. Sportašima to, naravno, može pomoći prije natjecanja, ali i poslije. Nakon loše izvedbe, usmjeravanje na glazbu može pomoći pri zanemarivanju negativnih misli vezanih uz prošlost koju ionako ne možemo mijenjati.

Pored mentalne pripreme, glazba može utjecati i na onu tjelesnu. Pažljivo odabrana glazba može dovesti do smanjenja osjećaja umora za 10% tijekom umjereno teške tjelovježbe te doista utjecati na otkucaje srca. Također, može povećati izdržljivost za 15%. Ako vam se ovo čini fascinantnim, što kažete na činjenicu da iza ovih i mnogih drugih informacija o povezanosti glazbe i tjelesne aktivnosti postoji cijela znanost te napisane knjige? 

Slušanje glazbe je svakodnevna aktivnost. Slušate je u autu, u trgovini, kafiću dok ispijate kavu ili namjerno pustite listu najdražih pjesama i uživate. Međutim, sve je više dokaza koji pokazuju da glazba ima zapanjujuć utjecaj na naše osjećaje, ali i izvedbu. Ako već niste, probajte i vi biti kao jedan od onih sportaša koji se sa slušalicama pripremaju za izvedbu bilo da se spremate za važan događaj ili pak kreće s dugo odgađanom tjelovježbom.

Dajana Čopec, mag. psych.

Povezane objave