fbpx
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 
Pogledaj košaricuNaplata
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 
Pogledaj košaricuNaplata

Mentalni trening i otpornost na stres

Što ljudi rade kad im je zdravlje narušeno i kad nemaju resursa jer su potrošeni kao što je slučaj s proteklom godinom? Biraju li zdrave prehrambene opcije, izbjegavaju alkohol i droge, povećavaju li tjelesnu aktivnost i treniraju prisutnost u trenutku? Na žalost slučaj nije takav, a i istraživanja pokazuju isto. Kad je stres veći i traje duže nego što mi mislimo da možemo podnijeti, ljudi biraju brza i jednostavna rješenja kako bi se osjećali bolje. Jedu masno, slano, slatko, piju alkohol, puše i koriste droge za promjenu raspoloženja, smanjuju tjelesnu aktivnost i više gledaju u ekrane te intenzivno brinu o budućnosti bez da nešto konkretno poduzimaju u sadašnjosti. Naravno, postoje i brojne iznimke pojedinaca koji nam ukazuju na sve što je krivo i sve dobro što bi trebali raditi. Na žalost i to je problem jer nakon previše čekanja i ulaganja u svoje NEzdravlje, teško je samo tako krenuti ulagati u zdravlje jer nam slika zdravih ljudi previše odudara od naše vlastite, a i to zdravlje zahtjeva ozbiljan trud.

Dakle, stres je potencijalni neprijatelj našem zdravlju ako zdravlje definiramo kao opće mentalno tjelesno i društveno blagostanje te našoj izvrsnosti (ostvarivanju vlastitih potencijala). Međutim stres je neizbježan, a čak nam može poslužiti i kao pokretač ako znamo kako to učiniti!

Prvo da pojasnimo od kuda dolazi stres.

Stres dolazi iz istog mjesta kao i osjećaj sreće, oni ne nastaju u nama niti im je izvor izvana. Oni nastaju između, proizlaze iz odnosa između nas i okoline i odnosa kojeg imamo sa samim sobom. Ako je odnos dobar i pozitivan, takva je i naša reakcija, a ako je odnos iz nekog razloga narušen, onda je reakcija osjećaj stresa. Stres dolazi iz naše interakcije s okolinom i našim mislima (i našim tijelima) i na njih se odražava. Dakle, kad se bavimo izgradnjom otpornosti na stres, zapravo se bavimo izgradnjom boljeg odnosa prema sebi i svojoj okolini.

Stresori su događaji, ljudi, misli i bilo što što ima potencijal izazivanja stresne reakcije koju zovemo stres, a ona može biti pozitivna (tad se zove eustres) ili negativna (distres). Pozitivne reakcije su one koje nas pokreću i stvaraju pozitivne promjene a negativne one koje idu u drugom smjeru i na koje se žalimo.

Znate li koji su najopasniji izvori stresa danas? ODNOSI i sitni trenuci stresa i napetosti svakodnevno dok su istovremeno intimni odnosi najbolji način ulaganja u naše blagostanje. 

Dodatno, izvori stresa ili stresori mogu biti posao, ekonomija, globalna situacija, odnosi, zdravlje, veliki životni događaji i promjene + kombinacija svega navedenog i odnos kojeg imamo s našim mislima. 

Sad kad znamo koji su to potencijalni izvori stresa evo kakve sve stresne reakcije mogu postojati:
psihološke (depresija, anksioznost),
– ponašajne (razdražljivost, povlačenje),
– tjelesne (gubitak apetita ili povećanje, smanjenje kretanja) 

Kako je izgledala stresna reakcija kad je bila adaptivna u dalekoj prošlosti? Ako smo se susreli s neprijateljem ili divljom životinjom uobičajena reakcija je bila borba, bijeg ili ukočenost te je u to vrijeme imala neku svrhu i pomogla bi nam. Međutim, danas naše ubrzano disanje, puls, tlak, kortizol te ponašajne reakacije u vidu agresije nisu više adaptivne jer su se izvori percipirane prijetnje promijenili. Primjerice ako je izvor stresa komunikacija s nadređenim tada nema smisla boriti se, ne možemo pobjeći a niti praviti se mrtav nema previše smisla.

Sad kad znamo što je stres i kako radi protiv nas kako se mi možemo zaštititi od njega?

3 su osnovna smjera utjecaja stresa pa tako i izgradnje otpornosti:

  1. Mentalno – stres uzrokuje burnout
  2. Tjelesno – stres smanjuje aktivnost
  3. Prehrana – stres nas potiče da jedemo nezdravo

Ako uzmemo u obzir samo mentalnu perspektivu, evo nekoliko stvari koje možemo napraviti:

  • Smanjenje utjecaja distrakcija poput mobitela te bolje upravljanje vašim vremenom i fokusom, planiranje, određivanje i držanje prioriteta
  • Vježbe disanja – svakodnevno i po malo 5-10 min dnevno (ovdje pročitajte kako se provode)
  • Prepoznavanje izazovnih i potencijalnih situacija (jer imamo tendenciju nalaziti se često u sličnim situacijama), imenovanje tih situacija prepoznatljivim imenom, izrada strategije suočavanja i priprema za suočavanje s predvidljivim sresorima
  • Mindfulness – vježbanje prisutnosti u trenutku (ovdje pročitajte kako se provodi)
  • Smisao i angažman te vrijednosti – pronađite smisao u stvarima koje radite, angažirajte se i podsjećajte se na svoje vrijednosti svakodnevno (ovdje pročitajte više o vrijednostima)

Stres je danas jako popularan, o njemu se priča i piše, svi su pod stresom ali rijetko tko zna što poduzeti. I nije problem stres, on je samo postao glavni negativac kojeg se čak i djeca plaše kao babaroge. A zaboravili smo da je on neizbježan a često i koristan pokretač našeg razvoja, ako se dobro usmjerimo i ako imamo dozu otpornosti. Bez vremenskog pritiska, bez povremenog nezadovoljstva i bez povremenih poraza ljudi nikad ne bi stvorili sve sjajne izume i alate, bez nelagode nema rasta jer jednostavno ne moramo ništa mijenjati.

Sad ste naučili kako stres funkcionira i dobili nekoliko smjernica kako postepeno graditi otpornost. Naglasak je na postepeno jer se i najviši vrhovi osvajaju malim koracima dan po dan. U narednom članku bavit ćemo se koracima promjene odnosno postepenim uvođenjem pozitivnih promjena u život.

Ana Čerenšek i Igor Čerenšek

Povezane objave