Ljudsko je tijelo stvoreno za kretanje i živi od kretanja! Vjerojatno ste već doživjeli da se uslijed ozljede ili bolesti duže vrijeme niste kretali. Tada su vaši mišići atrofirali, omlohavili. Jednako se dešava s vašim unutrašnjim organima i vašim umom ako ste neaktivni. Dobrobiti kretanja odnose se na cijeli čovjekov organizam. Pozitivni učinci usmjereni su na: zdravlje, funkcionalnost u svakodnevnom životu, intelektualnu aktivnost, poslovnu uspješnost, libido i seksualnu potenciju, ali i na opći osjećaj zadovoljstva. Samo navedenim možemo zaključiti kako postoji sasvim dovoljno razloga za redovitu tjelesnu aktivnost, zar ne?
Ipak, relativno mali broj ljudi u svijetu (10 – 40 % ovisno o geografskom okruženju) ima dovoljnu dnevnu tjelesnu aktivnost, odnosno, redovitu, dugoročnu i organiziranu tjelovježbu pri čemu su izgovori uglavnom vezani uz volju i vrijeme.
Za razumijevanje ljudskog kretanja neobično je važno razlikovati tjelesnu aktivnost od tjelesnog vježbanja. Tjelesna aktivnost podrazumijeva svaki oblik kretanja koji ima svoju funkcionalnu svrhu u svakodnevnom životu, ali ne mora biti planiran, programiran i stručno vođen (npr. kućanski poslovi, poslovi oko kuće, povrtlarstvo, nabavka, iznošenje otpada, igra s djecom, hodanje uz stepenice, aktivni transport (hodanje, vožnja bicikla ili romobila). S druge strane, tjelesno vježbanje podrazumijeva organizirano kretanje s ciljem unapređenja tjelesnog i mentalnog zdravlja, tjelesne forme, životnih performansi i fizičkog izgleda. Takvo vježbanje ima vrlo jasan cilj, vremenske okvire, sadržaje (vježbe), opterećenja, intervale odmora, frekvenciju te distribuciju vježbanja. Dakle, dok šetate psa vi ste tjelesno aktivni, a prilikom treninga s vašim osobnim trenerom vi tjelesno vježbate. Tjelesna aktivnost je važnija, a ako uz to što ste aktivni još i povremeno vježbate, tada ste na pravom putu zdravlja i dugovječnosti.
Tjelesna aktivnost je jamac dobrog mentalnog zdravlja!
Jeste li kada povezali smanjenju mogućnost donošenja odluka, usmjeravanja pažnje, pamćenja ili poteškoće kod upravljanja emocijama s manjom tjelesnom aktivnošću u danima kada se pod stresom? Povezanost između tjelesne aktivnosti i mentalnog zdravlja dobro je istražena i dokumentirana. To se posebno odnosi na pozitivne učinke tjelesne aktivnosti u slobodnom vremenu na mentalno zdravlje. Dokazano je da kod ljudi koji su svakodnevno tjelesno aktivni izostaju simptomi depresije i tjeskobe. I još važnije, tjelesno aktivne osobe produktivnije su na poslu i brže donose odluke u zahtjevnim situacijama. Jednako tako, tjelesna neaktivnost je usko povezana s lošim mentalnim zdravljem. Tako je poznato da tjelesno pasivne osobe imaju češće emocionalne probleme, probleme u komunikaciji s drugim ljudima i simptome depresije.
Funkcija tjelesnog vježbanja ima dvije uloge u izgradnji otpornosti na stres:
- Stvara trenutne učinke u borbi s akutnim stresom
- Dugoročna tjelesna forma je stabilna zaštita organizma od stresnih reakcija
Međutim, postoji određeni negativni utjecaj psihološkog stresa na tjelesnu aktivnost. Naime, psihološki stres može uzrokovati smanjenje ili izostanak tjelesne aktivnosti (inhibicija ponašanja) i/ili vježbanja, odnosno povećanje sedentarnog ponašanja. Ipak, sve više ljudi koriste vježbanje da bi se nosili sa stresom. Samo se sjetite trenutaka kada ste nakon stresnog dana otišli prošetati ili ste odigrali partiju tenisa s prijateljem. I… stres je nestao kao rukom odnesen.
Ako se tjelovježba koristi kao time-out od stresnih događaja, aktivnost kraćeg trajanja može poslužiti svrsi, pogotovo u slučaju nedostatka vremena. Naime, razdvajanje vježbanja u dva kratka podražaja od 10 do 15 minuta tijekom radnog vremena, može pomoći u borbi protiv stresa tijekom dana. U takvim su slučajevima posebno pogodne vježbe stabilnosti i mobilnosti, ali već je ustajanje i kratko hodanje jako korisno.
Preporuke za tjelesnu aktivnost i vježbanje radi upravljanja stresom uklapaju se u postojeće zdravstvene standarde, kao što su preporuke od 150 minuta aerobnog vježbanja umjerenog intenziteta tjedno ili 75 minuta aerobnog vježbanja visokog intenziteta tjedno. Primjerice, umjesto gledanja serije počnite radnim danom šetati po svom naselju 30 minuta žustrim hodom. Time biste osigurali preporučenih 150 minuta aerobnog vježbanja umjerenim intenzitetom! Međutim, imajte na umu da tijekom tjelesne aktivnosti valja voditi računa o primjerenosti (pravilan izbor sadržaja) i odmjerenosti vježbanja (pravilan izbor opterećenja). Koliko god primjereno i odmjereno vježbanje mogu donijeti dobrobiti za zdravlje i kvalitetu života, tako i pretjerano i neprimjereno vježbanje mogu izazvati ugroze. Da biste bili sigurni, savjetujte se sa stručnjacima!
Ne prestajemo vježbati jer starimo,
već ostarimo zato što smo prestali vježbati.
Dr. Kenneth Cooper
Luka Milanović,
dr. Sc.
