Ma stignem sve odraditi, imam vremena!
Ne treba mi toliko vremena da odradim taj zadatak!
Nisam trenutno skoncentriran, motivacija će mi biti bolja sutra.
Nisam raspoložena, bolje da to ostavim za kasnije.
Pronalazite li se u ovim izjavama? Bez obzira na to koliko smo motivirani i koliko dobro upravljamo svojim vremenom, većina nas se ponekad zatekne u situaciji u kojoj trošimo svoje vrijeme na aktivnosti poput skrolanja društvenim mrežama, sastavljanja online shopping liste, gledanja još samo jedne epizode serije i slično. Ovo se na prvu i ne čini kao veliki problem, no što ako nas istovremeno čekaju i druge stvari? Na primjer rokovi, bilo da se radi o ispitnim ili onima koje nam je odredio šef. Jesmo li samo lijeni ili je riječ o nečem drugom? Većina nas povremeno ima naviku odgađanja obaveza do razine koja nije problematična. Međutim, ako je to odgađanje praćeno negativnim emocijama poput anksioznosti i krivnje – govorimo o prokrastinaciji.
Jedna od najvećih zabluda koja vodi do prokrastinacije i naših vječitih izgovora je pomisao da se moramo osjećati nadahnuto ili motivirano za izvršavanje zadataka ili aktivnosti u određenom vremenu. No, je li to moguće? Nije! Čak i kada se radi o aspektima života u kojima uživamo, tu i tamo naiđe neki zadatak za čije izvršavanje čekamo onaj pravi trenutak kada ćemo biti raspoloženi, no on nikako da dođe. Važno je, doduše, naglasiti da se ovdje ne radi o lijenosti. Osobe koje prokrastiniraju vrijeme provode zureći u zid dok je otvorena knjiga ili računalo pred njima i odgađaju svoje obaveze do posljednjeg trenutka. S druge strane, lijene osobe jednostavno ne rade ništa i sasvim su u redu s time. Zurenje u zid u njima ne budi neugodne osjećaje kao kod onih koji prokrastiniraju. Osim čekanja onog pravog naleta motivacije za izvršavanje zadataka koji možda dođe sutra, a možda i za tjedan dana, prokrastinaciji često prethodi predviđanje negativnih ishoda, strah od neuspjeha kao i manjak strukture i plana. Ovi nas aspekti čine bespomoćnima i udaljavaju nas od naših obaveza.
Više smo puta govorili o ciljevima, njihovoj važnosti za uspjeh i pravilnom postavljanju. S obzirom na vremensko ograničenje razlikujemo kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Zašto je ovo važno? Svaki veliki cilj kojeg želimo ostvariti nalazi se daleko od našeg trenutnog stanja. Na primjer, ako želite otrčati maraton, izgubiti 10 kilograma, sudjelovati na olimpijskim igrama ili završiti doktorski studij, važno je jasno definirati male ciljeve koje moramo ostvariti na putu prema tom uspjehu. Preveliko uspoređivanje samo s krajnjim ciljem često percipiramo kao preveliku razliku što nas može činiti bespomoćnima te dovesti upravo do prokrastinacije. Manji ciljevi na putu do krajnjeg predstavljaju malu nagradu za nas koja nas potiče da se nastavimo truditi. Ovo objašnjenje ima i svoju biološku podlogu – ostvarenjem svakog malog cilja potičemo lučenje dopamina, postajemo sretniji i zadovoljniji sobom, ali i procesom. I ne samo to, lučenjem dopamina snižavamo razinu noradrenalina, hormona koji se pojačano luči za vrijeme stresa ili opasnosti te u poznatim fight or flight situacijama. Na ovaj način značajno smanjujemo opasnost od burnout-a (mentalnog izgaranja).
Uz postavljanje malih ciljeva, obaveze ćete prestati obavljati u zadnji čas onda kada prestanete pregovarati sa svojim mislima. Koliko ste često sjedili pred TV-om znajući da se morate ustati i odraditi neki zadatak, ali ste u istom trenutku sami sebe uvjeravali da ga možda ipak možete ostaviti za sutra i sada nastaviti s odmaranjem, jer čemu žurba? Potrebno je stati na kraj tim mislima i pokrenuti akciju – ustati iz kreveta i pobijediti vlastite, automatske misli. Možda mislite kako je navedeno lakše reći nego napraviti, no sjetite se da ste vi u kontroli osobnih misli i ponašanja. Ne dopustite da vam ta kontrola promakne.
Prokrastinacija može stati na put razvoju našeg punog potencijala i usporiti osobni napredak. Bilo da se radi o strahu od neuspjeha ili nezadovoljstvu koje osjećamo kada uspoređujemo trenutno stanje s onim idealnim, postoje koraci koje možete poduzeti da smanjite jaz između namjere i djelovanja, sutra pretvorite u danas, i ono najvažnije, prokrastinaciju pretvorite u proaktivnost.
Za više informacija, pomoć ili podršku slobodno nam se obratite na info@mentalnitrening.hr.
Lea Dogan, mag.psych. i Dajana Čopec, mag.psych.