Mentalnom pripremom do rasta iz pritiska

Mentalnom pripremom do rasta iz pritiska

Dobro poznata izreka kaže da nije važno pobijediti, već je važno natjecati se. Njen tvorac Pierre de Coubertin, utemeljitelj modernih Olimpijskih igara, je često naglašavao da u njoj leži jedna od osnova sporta – pronalazak užitka u svakodnevnom ulaganju truda, a ne samom rezultatu. Razmislimo sada o izreci i na drugi način. Kada bi sportaši odustajali zbog izgubljenih mečeva, utakmica, borbi i ostalih oblika natjecanja, natjecateljski bi sport brzo prestao postojati. Gubici i neuspjesi su njegov neupitan dio, stoga je važno da sportaši vladaju vještinama koje će im pomoći da se s njima svakodnevno uspješno nose.

Nakon što se suoče s neprilikama sportaši (kao i nesportaši) imaju četiri opcije – posustati, prebroditi ih, ali uz negativne posljedice koje ostaju, oporaviti se i vratiti na razinu na kojoj su bili prije njih ili napredovati, pronaći snagu u neprilikama i tako doseći još više razine. Upravo je taj koncept napredovanja (eng. thriving) privukao pažnju brojnih sportskih psihologa koji ga opisuju kao zajedničko iskustvo razvoja i uspjeha. Neke od njegovih karakteristika su optimizam, fokus i percepcija kontrole sportaša, kontinuirana izvedba na visokoj razini, svjesnost prostora za napredak i čvrsta motivacija. Pokazalo se da je takvo odvijanje razvoja i uspjeha u tandemu ključ koji čini razliku između trijumfa i posustajanja.

Sportaši redovito ostavljaju srce na terenu, daju sve od sebe kako bi bili najbolji što mogu biti. Međutim, istraživanja su pokazala da je napredovanje usprkos neprilikama složenije od toga. Iako nužni, želja i motivacija koja se javlja kao rezultat postavljanja izazovnih ciljeva nisu njegovi jedini preduvjeti. Napredovanje je pod utjecajem brojnih drugih faktora koji dolaze iz okoline, ali i iz samog sportaša. Podrška, vjera u sebe, cijenjenje, posvećenost i povjerenje u proces ulaganja truda zajedno pomažu sportašima da podižu ljestvicu iz sezone u sezonu i da u konačnici uživaju u procesu. Tu su još i slaganje sa suigračima i trenerom, razumijevanje osobnih i sportskih zahtjeva, suočavanje s pritiskom i stresom te priznavanje, a ne stavljanje pod tepih svojih prethodnih uspjeha. 

Razumijevanje zbog čega neki sportaši rastu kada su suočeni s pritiskom, a drugi se pod njim guše predstavlja sve veću preokupaciju u području psihologije sporta. U istraživanjima su pokazane i razlike u fiziologiji sportaša koji u izazovnim situacijama ostvaruju iznimne rezultate i onih koji posustaju. Kada su stavljeni u situaciju povećanog pritiska velika se većina uspješnih sportaša našla u, onome što psiholozi nazivaju, stanju izazova (eng. challenge state). U tom stanju tijelo luči adrenalin što dovodi do širenja arterija pa krv, kisik i glukoza brže prolaze tijelom što kao posljedicu ima veću brzinu pokreta i uspješnije donošenje odluka. S druge strane oni koji se guše pod tim pritiskom ulaze u stanje prijetnje (eng. threat state) u kojem se luči kortizol (hormon stresa), dolazi do sužavanja arterija oko srca pa tijelom prolazi manje krvi i posljedično izvedba pati.

Kao što vidimo do promjena dolazi čak i na fiziološkoj razini stoga mentalna priprema koja će povećati vjerojatnost rasta iz neprilika i približiti sportaša karakteristikama napredovanja svakodnevno dobiva na sve većoj važnosti. Tehnike poput mentalne simulacije, postavljanja ciljeva, mindfulness meditacije i ostalih oblika relaksacije, koje u Mentalnom Treningu redovito koristimo u radu sa sportašima,, pomažu im da iz stanja prijetnje lagodno prijeđu u stanje izazova. Ključno je da sportaši razumiju doseg svoje kontrole i usmjeravaju se na stvari koje su pod njihovim utjecajem i ne brinu oko onih koje to nisu. Kako se kaže, kada bi to bilo lako svi bi radili. I uistinu nije lako. No, kada sportaši prepoznaju važnost mentalne pripreme i počnu ju prioritizirati na pravom su putu za rušenje granica uz istovremeni užitak u tom procesu.

Dajana Čopec, mag. psych.

Povezane objave