Smijeh za lijek

Što je sreća i kako je postići? Je li sreća kupnja novog automobila, odlazak na godišnji odmor ili pak proljetni dan bez iznenadnog oblaka i kiše – barem ako je riječ o ovoj godini?

U podlozi osjećaja sreće stoji puno više od „naleti“ radosti koju dobijemo nakon nekog specifičnog događaja. Sreća ukljućuje općenito osjećaj zadovoljstva te životnog smisla i svrhovitosti. Prema nekim teorijama, put do istinske sreće kojoj svi težimo leži u usmjeravanju na pet dimenzija našeg života – duhovnu, tjelesnu, intelektualnu, društvenu i emocionalnu – a više o njima imali ste priliku čitati u prethodnom članku.

Istraživanja o sreći sve je više, a u novije vrijeme još se češće ispituje u funkciji zdravlja. Gotovo svakodnevno primamo informacije o pozitivnim učincima zdravih životnih navika, počevši od tjelovježbe i uravnotežene prehrane pa sve do vještine svakodnevnog balansiranja stresom i emocijama. Bombardirani smo informacijama povezanim sa zdravljem, obećanjima o sreći uz prethodno zadovoljenje zdravog načina života jer – zdravi, lijepi i sretni – gotovo uvijek dolaze zajedno, zar ne? S druge strane, novonastale okolnosti su više nego ikad naglasile važnost i drugih aspekata zdravlja. Iako još uvijek na početku, otvorili smo dobar put otvorenijem prihvaćanju psihološke dobrobiti i mentalnog zdravlja.

Suvremene definicije zdravlja korak su dalje od uobičajenog shvaćanja zdravlja kroz odsutnost neke bolesti. Ono označava stanje potpunog fizičkog, psihičkog i socijalnog blagostanja, a predstavlja bitan resurs za svakodnevni život. Iz tog razloga uloga zdravlja u procjeni zadovoljstva životom, ali i sreće općenito, je golema.

Povezanost zdravlja i sreće nije novost. Čini se lako razumjeti da je čovjek „sretan“ ako je zdrav, krenuvši od fizičkog zdravlja pa sve do onog psihološkog. Međutim, iako je povezanost očita, ključno pitanje je što dolazi prije – sreća ili zdravlje? Iako je utjecaj zdravlja na sreću lakše shvatljiv, vrijedi li i suprotno? Može li smanjena razina sreće značiti i potencijalni doprinos riziku od bolesti? I na kraju, je li stvarno istina da je smijeh najbolji lijek? 

Upravo ova pitanja sve češće zauzimaju svoje mjesto u istraživanjima i javnosti. Zdravlje i sreća dva su temeljna oslonca dobrog života i čini se kako su isprepleteni u više smjerova. Pitanje uzrokuje li jedno drugo ili se radi o pukoj povezanosti teško je razdvojiti, no nema sumnje o postojanju čvrste veze. Budući da je gotovo nemoguće univerzalno definirati sreću i zadovoljstvo životom, još uvijek ne postoje dovoljno čvrsti dokazi o intervenciji sreće koja sprječava specifičnu bolest ili smanjuje vrijeme oporavka. Ipak, kako je to uobičajeno za znanost, neki nalazi postoje…

Dosadašnji nalazi o sreći i zdravlju pokazali su da ljudi koji češće izvještavaju pozitivnu emociju sreće i zadovoljstva životom, često imaju i jači imunološki sustav koji pomaže u prevenciji bolesti i olakšava simptome. Primjerice, u jednom eksperimentu sudionici su bili izloženi virusu gripe. Rezultati su pokazali kako oni koji obično prijavljuju više pozitivnih emocija, rjeđe i obolijevaju. Ipak, ovdje nije kraj zanimljivostima. Isti istraživači tražili su od sudionika da gotovo dva mjeseca izvještavaju o svom raspoloženju, nakon čega su testirali njihov imunološki sustav. I doista, odgovor imunološkog sustava bio je slabiji u dane obilježene negativnim emocijama. Osim s imunološkim sustavom, pozitivne emocije povezane su i s nižom stopom moždanog udara, hospitalizacije, ozljedama i lakšom trudnoćom.

Međutim, da biste povećali sreću i u svome životu, ne morate biti sudionik nekog istraživanja. Ono što je korišteno u spomenutom eksperimentu, a možete učiniti i vi, je svakodnevno se usmjeravati na stvari koje uistinu imate pod vlastitom kontrolom i prepoznati trenutke kada vaše misli postanu negativno usmjerene. Svatko od nas posjeduje određeni set životnih stavova i vrijednosti. Upravo naše vrijednosti su ono što određuje naše ponašanje i usmjerava nas ka ostvarenju nama važnih ciljeva. Put između naših vrijednosti i ciljeva praćen je emocijama – ako smo ponašanje usmjerili životu u skladu s vrijednostima vrlo vjerojatno ćemo biti i zadovoljniji. Drugim riječima, upravo taj put je ono što je najbliže pojmu sreći. Kada je riječ o sreći i osjećajima, nepravedno smo naglasili njihovu snagu, a malo je pažnje posvećeno našoj sposobnosti i vještini unošenja kontrole. Početna točka onoga što nazivamo osjećaji su naše misli – rečenice koje nam prolaze kroz glavu samo nekoliko trenutaka prije nego ih osjećamo. Upravo ti trenuci nalaze se unutar naše kontrole te se zovu sloboda odluke. A ako u ovu odluku uvedete i usmjeravanje na pet dimenzija vašeg života, otkrili ste koristan alat za viđenje čaše koja je napola puna.

Sreća neće stići na naša vrata. Lijena je i čeka da mi dođemo po nju. A ponekad čak i mali novi ritual može biti odgovarajući ključ. Dakle, je li smijeh stvarno najbolji lijek? Ne nužno. No ako se isti smijeh pretvori u iskrenu sreću, povećat ćete vjerojatnost da ćete se i osjećati bolje – mentalno i tjelesno. 

Lea Dogan, univ.bacc.psych.

Povezane objave