Možemo li vjerovati da su dobre stvari uvijek moguće?

Uzmite trenutak i razmislite o mislima koje ste imali tijekom današnjeg ili jučerašnjeg dana. Je li bilo više negativnih ili pozitivnih? Ako ste primijetili da su vaše misli naginjale na negativnu stranu, ne brinite. Podaci kažu da je kod prosječnog čovjeka čak 80% misli u danu negativno. Sada razmislite jeste li te negativne misli pokušali zamijeniti pozitivnima? Naime, iako se često tako ne čini, imamo punu kontrolu nad vlastitim mislima i možemo ih mijenjati. Misli su povezane i s našim osjećajima, ponašanjem i fiziologijom. Tako način na koji reagiramo u različitim situacijama uvelike ovisi o našim mislima jer nije sama situacija ta koja je poželjna ili nepoželjna, već ju takvom čini naša interpretacija. Opravdano je zapitati se imaju li naše misli toliki utjecaj da mogu određivati smjer događaja u našem životu? Radi li se o magiji ili postoji znanost koja čvrsto stoji u podlozi?

Negativna iskustva snažnije utječu na ljude nego ona pozitivna. Radi se o tendenciji koja se naziva pristranost negativnosti i koja se, nažalost, ne može osporiti. Ona ima korijene u evoluciji i seže od naših predaka kojima je reagiranje na negativne stvari i pravovremeno opažanje opasnosti bilo potrebno kako bi preživjeli i kako ih ne bi pojeo lav. Nas danas lavovi ne love, no svejedno je u nama ostala tendencija čvršćeg držanja za negativne aspekte iskustava. Sukladno tome su i naše misli češće negativne. Važno je da smo svjesni da je prirodno da nam se upali taj evolucijski instinkt preživljavanja i da se čvršće hvatamo za negativne stvari koje onda utječu i na naše misli. No ono što je važnije je svjesnost da u bilo kojem trenutku možemo odabrati i usmjeriti se na pozitivnu stranu. 

Pozitivan samogovor nam ne dolazi uvijek prirodno, ali je nešto nad čime imamo kontrolu. U svakom trenutku možemo preusmjeriti svoj unutarnji govor kako bi bio ohrabrujuć i kako bismo se njime bodrili u trenucima u kojima bismo inače upali u zamku negativnosti. Ovdje se ne radi o samozavaravanju ili gledanju na svijet očima koje vide samo ono što želimo. Nerealistično je očekivati da se u životu nećemo susresti s poteškoćama ili pogreškama. No kada se one dogode, pozitivan nam samogovor pomaže da izvučemo pozitivno iz negativnog i da napredujemo. Ohrabrujuća je činjenica da ga je lako kreirati. Samo razmislite što ne želite osjećati u određenoj situaciji (ne želim osjećati nervozu), potom što želite (želim osjećati smirenost) i tada kreirajte pozitivan samogovor koji će vas podsjetiti kako se želite osjećati (ja sam smiren/a; mogu ja to).

Znanost je pokazala da pozitivno mišljenje nije samo magija. Uzmimo za primjer popularnu dvojbu vezano uz to je li čaša napola puna ili napola prazna. Naime, sve što mislimo i radimo je povezano s neuronima u našem mozgu. Ponavljanjem istih obrazaca mišljenja ili ponašanja neuronske se veze obnavljaju i jačaju. Stoga, ako na život gledamo kroz čašu koja je napola puna jačamo neuronske veze povezane s takvim, recimo optimističnim vjerovanjem te se povećava šansa da ćemo u širokom spektru situacija uspjeti zadržati pozitivan stav. Kako bi do toga došlo, važno je prvo prepoznati prilike u kojima inače ne bismo zadržali pozitivan stav te namjerno i konzistentno u njima primjenjivati pozitivan samogovor. 

Samoispunjavajuće proročanstvo možda zvuči kao nešto što biste čuli u Harry Potter ili drugim filmovima vezanim uz magiju, no radi se o stvarnom psihološkom fenomenu koji kaže da stvari u koje vjerujemo imaju veću vjerojatnost ostvarivanja. Ovaj fenomen objašnjava kako nam misli mogu pomoći. Ipak, ne smijemo se zaletjeti i pomisliti da misli same za sebe imaju tu, gotovo magičnu, moć. Same misli nisu dovoljne, no one su te koje nas pokreću na akciju, što i predstavlja srž samoispunjavajućeg proročanstva. Ako vjerujemo da možemo ostvariti cilj i prebroditi negativne okolnosti, ako si kažemo samo jako ili ovo je samo mala poteškoća, mogu ja to prebroditi više ćemo se izlagati situacijama koje će nam pomoći da napredujemo, više ćemo se truditi i nećemo odustajati. Tada se vjerojatnost da ćemo završiti s poželjnim ishodom uvelike povećava. Dakle, sve započinje našim mislima, ali nastavlja se djelovanjem i akcijom.

Henry Ford je rekao “Ako misliš da možeš nešto napraviti ili ako misliš da ne možeš – u pravu si”. Misli zaista imaju veliku moć. Na njih možemo gledati kao na osobni pokretač koji nas potiče na započinjanje akcije. Hoće li ta akcija biti odustajanje, hoćemo li pokleknuti kada smo suočeni s izazovima, ili ćemo nastaviti hodati naprijed, ustrajati i truditi se uvelike ovisi o mislima s kojima krećemo. I iako smo spomenuli da postoji znanost iza ove veze, ne možemo osporiti ni da postoji barem malen element magije.

Povezane objave