Stiglo je blagdansko vrijeme. Većina nas razmišlja o kupovini savršenih darova za naše bližnje. Neki su ih možda već i kupili jer kao što se i izlozi dućana počinju kititi svake godine sve ranije, tako i mi, željni blagdanske topline, krećemo u potragu već kada ljetnu odjeću počinjemo zamjenjivati zimskom. Darovi su univerzalan znak brige i zahvalnosti, stoga uvijek tragamo za onim idealnim koji će našim bližnjima namamiti osmijeh na lice. Iako nas proces potrage za darom može ispuniti srećom i uzbuđenjem, nerijetko može postati i teret. Naime, upadamo u gužve u trgovinama, gubimo se u beskrajnim mogućnostima internetske trgovine, a često potrošimo i više no što smo planirali. Stoga se čini opravdanim postaviti pitanje zašto kupujemo darove? Zašto prolazimo kroz cijeli proces koji nas uz brojne svakodnevne obaveze može dodatno preplaviti? Postoji li neki psihološki mehanizam u podlozi?
Kako bismo bolje razumjeli darivanje zavirimo ponajprije u ljudsku prirodu. Naime, ljudi su društvena bića koja su se, evolucijski gledano, oslanjala na život u zajednici i suradnju kako bi preživjela i napredovala. Iako, naravno, i sami postižemo izvanredne uspjehe zamislite samo koliko ste puta surađivali s drugima kako biste napredovali. Odmaknimo se i od samog pomaganja pa zamislite koliko vam je puta bila potrebna podrška drugih ili koliko puta ste htjeli bližnje uz sebe kako biste proslavili uspjehe i prevladali neuspjehe. Socijalni su odnosi neizostavan aspekt ljudskog života te ih stoga moramo njegovati. Darivanje je tako postalo važan dio ljudske interakcije koji pomaže pri održavanju i osnaživanju socijalnih veza s bližnjima.
Iako darivanjem usrećujemo druge, čini se da ono zapravo ima najveći utjecaj na nas same. Zamislite Božićno jutro i otvaranje darova. Usrećuje li vas više otvaranje vašeg dara ili osmijeh na licu osobe koja upravo otvara dar koji ste vi za nju kupili ili napravili? Za mnoge je vrlo vjerojatno taj osmijeh na licu upravo najveći dar. Istraživanja su uistinu i pokazala da je osjećaj sreće i ljubavi koji nastupa kada vidimo radost u očima bližnjih nakon što smo im poklonili dar snažniji u odnosu na onaj koji doživljavamo kada ga sami primamo. Psiholozi su, potaknuti željom boljeg razumijevanja psihologije darivanja, otišli i korak dalje te proučavali darivanje kućnih ljubimaca. Ono što su pronašli jest da je razlog zbog kojeg ljudi kupuju darove i poslastice svojim ljubimcima puka želja za pokazivanjem brige i usrećivanjem ljubimaca. Iako se istraživanje može činiti čak i pomalo neozbiljnim, ono je pokazalo da osjećaj zadovoljstva i radosti proizlazi iz samog čina darivanja, a ne želje da nam darivanje bude uzvraćeno, odnosno da sami primimo dar.
Darivanje nas, dakle, čini sretnima i osnažuje naše veze s bližnjima jer pokazujemo da mislimo na njih i da ih uistinu želimo usrećiti. Iako zaista ima psihološku i socijalnu funkciju, darivanje može biti teško ako se usmjerimo na financijski aspekt. Važno je stoga imati na umu da materijalni darovi nisu jedina opcija. Darivanje vlastitog vremena drugoj osobi za stvaranje novih uspomena može izazvati snažniji efekt od bilo kojeg materijalnog predmeta. I dokle god smo toga svjesni važno je da ni sebi, a ni drugima u ovo blagdansko vrijeme ne uskraćujemo dar darivanja.
