13 Reasons Why i kako biti podrška mladima

U prethodnom smo članku govorili o serijskim ubojicama i o značajnom utjecaju okolinskih faktora koji doprinose razvoju istih. Također, spomenuli smo da navedeni čimbenici ne moraju odmah „proizvesti“ novog Jokera, ali su i dalje povezani s velikim brojem negativnih posljedica za pojedinca i njegovu okolinu.

Doba adolescencije i mlade odrasle dobi obilježeno je značajnim promjenama (biološke, psihološke i socijalne) što nas dovodi do toga da je upravo ovo razdoblje jedno od ključnih za formiranje ličnosti kasnije odraslog pojedinca. Stoga je izuzetno važno da se usmjerimo na ovu posebno ranjivu skupinu kako bismo prevenirali kasnije teške posljedice.

Kako bismo pobliže opisali rizične čimbenike i posljedice, poslužit ćemo se još jednom popularnom televizijskom serijom pod nazivom 13 Reasons Why. Izmišljena dramska serija prikazuje niz problema s kojim se suočavaju naši današnji mladi. Iako je u početku serija bila usmjerena na razloge za počinjeni suicid mlade srednjoškolke, kasnije prikazuje svakodnevne probleme mladih, a oni su:

Hannah nova učenica, žrtva seksualnog zlostavljanja (Bryce), žrtva bullyinga, depresija à  počinjen suicid
Clay depresija, anksioznost, priviđanja Hannah nakon smrti
Justin obiteljsko nasilje, majka ovisnica à  zloupotreba alkohola i droge
Jessica žrtva seksualnog zlostavljanja (Bryce) à bullying, trauma
Bryce emocionalno zlostavljanje (roditelji) à nasilnik i višestruki seksualni zlostavljač à izgubio život od strane vršnjaka
Alex socijalna izolacija, pokušaj suicida i bullying
Tyler socijalna izolacija, žrtva nasilja, zloupotreba oružja i prijetnja vršnjacima
Zach izgubio oca, depresija, suicidalne misli
Monty obiteljsko nasilje, homoseksualnost à nasilnik à izgubio život u zatvoru
Tony pripadnik nacionalne manjine, homoseksualnost

Prikazi u seriji ne predstavljaju borbu svakog tinejdžera, ali prikazuju jedan od mogućih scenarija, a statistika govori o očitim problemima ove dobne skupine. Naime:

  • 41,9% mladih se barem jednom u dva tjedna osjeća žalosno, utučeno, bez interesa ili deprimirano
  • 9,9% mladih je razmišljalo o samoubojstvu
  • 31,1% je čak uz dobru pripremu imalo snažan strah od nekog ispita

Čimbenici poput velikih stresnih životnih događaja, problemi u međuljudskim odnosima, intenzivan osjećaj srama ili usamljenosti te razni oblici zlostavljanja mogu doprinijeti razvoju psihičkih poremećaja ili pak dovesti do teških posljedica za okolinu ili njih same. Primjerice, društvena izolacija i razni oblici bullyinga mogu povećati rizik za osvetu nad vršnjacima ili potaknuti eksperimentiranje i zlouporabu štetnih tvari. Upravo takva neadekvatna ponašanja mogu prouzrokovati osjećaj srama te dovesti do toga da se umjesto odraslim osobama najčešće obrate vršnjacima (čak u 75% slučajeva). Zato slijedi mala poruka za mlade:

Ako primijetite da se netko vama blizak bori s određenim problemima nastojte im biti podrška kroz otvorenu komunikaciju. Važno je da budete spremni slušati, dopustite im da dijele svoje misli i osjećaje ma kakvi bili, bez da ih prekidate ili kritizirate. Ako se sami borite s nekim od navedenih problema važno je da se obratite bliskoj osobi u koju imate povjerenja (prijatelji, obitelj, stručnjaci u školi, treneri i dr.) ili da potražite pomoć od strane stručnjaka za mentalno zdravlje.

Poruka za odrasle:

Sada je pravo vrijeme za poticanje dijaloga s našim tinejdžerima, koliko god to ponekad izgledalo kao „nemoguća misija“. Pravila su slična – također vrijedi otvorena komunikacija bez prekidanja i kritiziranja. Možete ih uvijek pitati „Što ti prolazi kroz glavu?“, izbjegavajte pitanja s DA/NE odgovorima, a pitajte i odgovarajte iz pozicije interesa. Izbjegavajte negiranje njihovih osjećaja, već radije krenite s rečenicama poput „Ovo ima smisla, jer…“. Pomozite im da identificiraju uzroke njihovog stresa i definiraju svoja uvjerenja. Ponudite im alternativna objašnjenja za iste situacije, odnosno drugu perspektivu. U redu je da i vi pokažete dozu ranjivosti i podijelite vlastita iskustva iz perioda kad ste bili mladi i na koji način ste si pomogli. Važno je da vam mogu vjerovati i osjećati se sigurnima u razgovoru s vama. Ako sami ne znate riješiti problem, također vas pozivamo da se obratite trećim osobama – stručnjacima.

Ponekad se čini da je izuzetno teško raditi/živjeti s današnjim mladima, kažemo – buntovni su. Ali vjerujte da je kaos koji vidite izvana tek djelić kaosa koji se događa unutar njihovih glava. Dio mladih će se uspješno okrenuti rješavanju vlastitog problema, drugi će potiskivati negativne emocije koristeći razne distraktore, no ono što je svima zajedničko je da im je dobrodošla iskrena i topla podrška pri svakom koraku (pazite: ne „pametovanje“). Pitajte i poslušajte ih. Ako ne znate kako, slobodno nam se obratite na info@mentalnitrening.hr, a ako želite da vaši mladi nauče kako upravljati svojim emocijama, unaprijediti fokus i održati motivaciju prijavite se na program MT srednjoškolac.

Sandra Župarić, mag.psych.

Povezane objave