Čemu zapravo služi mentalna simulacija?

mentalna simulacija, mentalna simulacija

Iako smo već pisali o mentalnoj simulaciji (vizualizaciji) i o tome kako ju pravilno izvesti, nismo pisali zašto ju uopće raditi i kako ona utječe na sportaše. Iako ju neki zovu imaginacija, neki vizualizacija, a neki nešto treće, svi znaju da je mentalna simulacija korisna. Neki su ju počeli koristiti kroz iskustvo, nekima su stariji sportaši ili treneri rekli da bi to bilo dobro raditi, no rijetko tko zna što ju to čini korisnom.

Mentalna simulacija je oblik mentalnog uvježbavanja sportske izvedbe u svim njezinim segmentima. Ako nešto želimo izvesti u stvarnosti, osnovno je da to možemo zamisliti i izvesti mentalno. Ona je korak dalje od zamišljanja te uključuje aktivaciju svih područja mozga važnih za izvođenje radnje, dakle potpunu mentalnu aktivaciju područja koja su odgovorna za izvođenje složene motoričke radnje kao da se radnja odvija u fizičkom (stvarnom) svijetu.

Brojna istraživanja u različitim sportovima su pokazala da mozak radi na vrlo sličan način kad ljudi rade mentalnu simulaciju i kad doista vježbaju ili rade nekakav pokret. Drugim riječima, ležite, a trenirate. Dok radite mentalnu simulaciju, “zavarate” vlastiti mozak i on misli da doista izvodite tu aktivnost i na taj način vježbate. Ona, naime, stvara neuralne puteve u mozgu koji šalju signale mišićima kada i kako se trebaju aktivirati te koliko jako, a to je upravo ono što se događa kada trenirate.

Zato što je mentalna simulacija svojevrsna imitacija treninga i odlična dopuna treningu, služi nam za:

  • poboljšanje izvedbe – mentalna simulacija se može koristiti u svrhu učenja, usavršavanja i ispravljanja pokreta, a koriste ju sportaši različite dobi i ranga natjecanja. Ono što je sigurno jest da kod svakoga vodi do poboljšanja izvedbe.
  • poticanje motivacije – ako se držimo pravila i radimo ju ispravno, naša izvedba u mentalnoj simulaciji uvijek je savršena. Zato što pozitivno utječe na izvedbu i ubrzava napredak, sportaši postaju zadovoljniji i motiviraniji za daljnji napredak i učenje.
  • povećanje samopouzdanja i samoefikasnosti – savršena izvedba i ubrzani napredak „u stvarnosti“ dovode do osjećaja kompetentnosti i uspjeha što pozitivno utječe na samopouzdanje i samoefikasnost sportaša.
  • poboljšanje emocionalne kontrole – visoko samopouzdanje i sigurnost u vlastitu izvedbu smanjuju prednatjecateljsku anksioznost (tremu). Također, mentalna simulacija može pomoći u promjeni shvaćanja anksioznosti, odnosno u shvaćanju da određena količina pobuđenosti organizma nije nešto što otežava izvedbu, već nešto što vam pomaže kako biste bili najbolji što možete biti.
  • treniranje fokusa – u mentalnoj simulaciji se vodite fokus točkama i na taj način vježbate svoj fokus isto kao i na treningu. Uz to, učite kroz određeni vremenski period držati fokus upravo na onome što radite, bez distrakcija.

Dakle, mentalna simulacija je vrlo korisna tehnika – ona je trening kao i svaki drugi. U početku sportaš prolazi kroz proces učenja, zatim uvježbavanja, pa tek onda usavršavanja. Normalno je nailaziti na poteškoće i raditi pogreške u početku, međutim nemojte se obeshrabriti – upornim vježbanjem postat ćete bolji u mentalnoj simulaciji i radit ćete ju spontano i precizno s lakoćom. Krenite polako i s vremenom je nadograđujte.

Maja Vidaković, mag. psych.

Povezane objave