Kakve sve ciljeve možemo postavljati?

Kakve sve ciljeve možemo postavljati?

U prošlom članku pisali smo o tome kako pravilno postavljati ciljeve i koja su to pravila kojih bi se trebali držati u postavljanju ciljeva ukoliko želite povećati vjerojatnost ostvarivanja istih (SMART kriterij). Kao što smo već i spomenuli, ako želite napredovati, razvijati se, biti bolji u bilo kojem području života važno je znati kako efikasno postavljati ciljeve. Ali koje su to vrste ciljeva i koje je bolje postavljati u određenim situacijama, o tome nešto više možete pročitati u ovom članku.

S obzirom na vremensko ograničenje, razlikujemo kratkoročne, srednjoročne i dugoročne ciljeve. Kratkoročni ciljevi su ciljevi usko vezani za jedan trening, natjecanje ili jedan mikrociklus. Oni su najčešće vezani uz specifični tehnički element ili nivo angažmana sportaša. Neki od primjera kratkoročnih ciljeva su: „Danas na treningu odservirati 50 prvih servisa u forehand stranu protivnika.“, „Danas na treningu napraviti 50 čučnjeva.“, „U narednih tjedan dana odraditi 3 treninga u teretani.“, „Danas na utakmici 7 puta puknuti na gol“.

Srednjoročni ciljevi su oni koji su vezani uz mjesec, mezociklus ili sezonu. Primjeri srednjoročnih ciljeva: „Na kraju sezone imati prosjek šuta 60%.“, „U narednih mjesec dana odraditi 10 kondicijskih treninga.“, „Prosječna ocjena angažmana za ovaj mjesec 9/10“.

Dugoročni ciljevi su godišnji ili višegodišnji. Srednjoročni i dugoročni ciljevi mogu biti vezani uz nekoliko tehničkih, taktičkih i kondicijskih faktora te mogu biti ocjena dugoročnog trenda napretka. Primjeri dugoročnih ciljeva: „Za 2 godine dići 120kg u benchu.“, „U naredne 3 godine odigrati prvi ITF turnir.“, „Unutar 2 godine naučiti osnove 3-2-1 obrane.“, „U narednih godinu dana naučiti 3 nove finte“.

Druga podjela ciljeva je podjela na ciljeve puta i ciljeve ishoda. Ciljevi ishoda su vezani uz rezultat i odgovaraju na pitanje “Što želim ostvariti”, dok su ciljevi puta vezani uz način na koji će se cilj ostvariti i angažman, te odgovaraju na pitanje “Kako ću to ostvariti”? Jedni bez drugih nemaju smisla te je potrebno odgovoriti na oba pitanja kako bi imali krajnji cilj, ali i jasnu sliku što je sve potrebno za ostvarenje istog. Put bez cilja je jednako bezizlazan kao i cilj bez puta.

Ukoliko nam je cilj ishoda „Na utakmici imati 60% obrana“ vrlo je bitno imati i ciljeve puta vezane uz to, kao što su npr. „80% vremena biti na prstima“, „85% vremena držati ruke gore“, „Koristiti rituale u svakoj prilici“.

Iako postoji nekoliko različitih podjela i vrsta ciljeva, važno ih je sve koristiti i pametno kombinirati kako bi došli do nekog krajnjeg cilja. Odredite različite vrste ciljeva i razmislite koji je Vaš prvi korak i krenite!

A ako želite saznati još nešto više o ciljevima i ostalim tehnikama Mentalnog Treninga prijavite se na našu MT edukaciju!

Povezane objave