mentalni trening
Što učimo djecu o natjecanju?
12. veljače 2017.
Kako stvoriti nove (dobre) navike?
18. ožujka 2017.
Show all

Kako se nositi s pogreškama?

Svi mi znamo da je „ljudski griješiti“ i da je to sastavni dio života. Neki se čak drže i one „Na greškama se uči!“. Međutim, kada dođe do pogreške vrlo često se ne znamo nositi s njom ili nam je teško ne razmišljati o tome, pogotovo u sportu. Sportaši ponekad inzistiraju na savršenstvu i smatraju kako ne smiju pogriješiti. No, svi smo mi svijesni da su pogreške sastavni dio bilo kojeg sporta. Pa kako se onda nositi s pogreškom i ne dopustiti da nam cijela izvedba „propadne“ zbog jedne pogreške?

Neki od načina kako se možete nositi s pogreškom su korištenje zamjenske reakcije, pozitivnog samogovora (PST) ili usmjeravanjem na fokus točke. Zamjenska reakcija može biti npr. ponavljanje pokreta „u prazno“, a bodriti se možete s rečenicama kao što su „Nema veze, idi dalje!“, „To je samo jedna pogreška!“ i slično.

Zašto bi uopće koristili zamjensku reakciju, pozitivan samogovor ili fokus točke? Nakon što naprave određenu pogrešku ili više njih sportaši vrlo često krenu razmišljati samo o toj pogrešci, odnosno kroz glavu im prolaze negativne misli koje onda utječu i na njihove osjećaje. Osjećaji koji se tada mogu javiti su primjerice nervoza, strah, ljutnja i slično. Ti osjećaji najčešće podižu aktivaciju našeg živčanog sustava i tada govorimo o visokoj razini pobuđenosti to jest visokom intenzitetu. Taj intenzitet je povezan s našim fokusom pa se kao posljedica visokog intenziteta javi pad fokusa odnosno koncentracije. Nakon toga sportaši često koliko god željeli nešto dobro napraviti i trude se maksimalno, često samo nastavljaju iz pogreške u pogrešku upravo zato jer im je intenzitet previsok. U ovakvim slučajevima puno je bolje iskoristiti zamjensku reakciju, pozitivan samogovor ili fokus točke koje će nam pomoći da ostanemo u kontroli, odnosno da iskontroliramo svoj intenzitet a samim time ostanemo koncentrirani na ono što trebamo sljedeće napraviti.

Kako bi to zapravo izgledalo u praksi. Pa ukoliko npr. pričamo o tenisaču koji je promašio forehand, umjesto da nakon pogreške psuje, razbije reket ili bilo što slično on može taj isti forehand ponoviti „u prazno“ ali ovaj put ispravno. Uz to, može isto tako iskoristiti pozitivan samogovor i reći si nešto kao npr „Nema veze, idemo dalje!“. Na taj način i dalje kontrolira svoje emocije i svoj intenzitet te samim time ne gubi fokus.

Ukoliko se radi o nekom sportu u kojem nemate vremena ponoviti određeni pokret ili iskoristiti pozitivan samogovor, kao što je npr. karate, gimnastika, ritmička gimnastika, plivanje i slično, ono što možete napraviti nakon pogreške jest vratiti što prije svoj fokus na sada i ovdje koristeći fokus točke koje mogu biti usmjerene na tehničke elemente ili taktiku.

Zato sljedeći put kada pogriješite pokušajte iskoristiti neku od zamjenskih reakcija, pozitivan samogovor ili fokus točke umjesto da si dopustite da izgubite kontrolu, povisite svoj intenzitet i izgubite fokus. Sjetite se samo da i najbolji griješe. Sigurna sam da se ne možete sjetiti nijednog sportaša koji nije pogriješio barem jednom u svom životu. Pa ako i najbolji griješe, zašto vi ne bi imali pravo pogriješiti?

Želite li saznati još neke načine kako se nositi s pogreškama ili kako kontrolirati svoj intenzitet i fokus slobodno nam se javite!

 

Monika Vandero, mag.psych.