fbpx
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 
Pogledaj košaricuNaplata
0
Proizvodi : 0
Ukupno : 0.00 
Pogledaj košaricuNaplata

Zašto odustajemo?

Zašto odustajemo?

Zašto odustajemo kad nam je teško? Što je to što nas tjera da stanemo kad je naporno? Je li to tijelo koje nam javlja da je umorno ili nešto drugo? Možda „glava“?

Dugo se smatralo da je izdržljivost ograničena umorom mišića koji se javlja kao posljedica trošenja energije  ili nedostatka kisika. Drugim riječima, kada mišićima ponestane energije i kisika, oni odustaju i tada prestajemo s aktivnošću. Međutim, čini se da nije tako jednostavno. Postoje brojni primjeri sportaša koji su nastavili i nakon što su bili iznimno iscrpljeni. Nešto ih je i dalje tjeralo da nastave.

Krajem 90-ih godina pojavila se nova teorija koja je pokušala objasniti zašto odustajemo. Po toj teoriji, razlog zašto odustajemo se nalazi u mozgu. Naime, smatralo se da postoji podsvjesni inteligentni sustav u mozgu koji upravlja našim mišićima i pazi na to da brzina ili snaga potrebna za obavljanje aktivnosti nikada ne premaši mogućnosti tijela. Dakle, taj sustav pazi da ne pretjeramo i da na vrijeme stanemo. Međutim, ni ovaj model u potpunosti ne objašnjava činjenicu da sportaši zapravo imaju veliku kontrolu nad svojim ponašanjem i sami mogu odlučiti kada će odustati.

Danas se čini da se razlog zašto odustajemo doista nalazi u mozgu. Međutim, svjesni dio mozga donosi tu odluku i to na temelju nečega što su istraživači nazvali „percepcija truda“. To je osjećaj koliko nam je aktivnost teška i naporna. Po ovom modelu, odustajemo ako imamo osjećaj da nam je aktivnost preteška. Točnije, odustajemo kada je trud koji smo uložili u aktivnost zapravo maksimalan trud koji smo spremni uložiti. Dakle, naša motivacija i želja određuju kada ćemo odustati. Zato bi bilo dobro zapitati se koliko ste truda spremni uložiti? Ako ste spremni uložiti više truda, teže ćete odustati.

Kako si onda možete pomoći?

Jedan od načina je svakako sam (kondicijski) trening. Na taj način povećavate svoje sposobnosti i znate da možete više. Jedan naš sportaš je dugo mislio da nema dovoljne snage za završiti utrku u istom ritmu pa bi pred kraj obično usporio, sve dok jednom nije probao i vidio da može završiti utrku čak i nakon što malo podigne svoj ritam!

Drugi način je smanjiti razinu percipiranog truda, odnosno htjeti uložiti više. Ako želite više, više ćete i postići. Motivacija je vrlo složena, ali pravilno postavljeni ciljevi i mjerenje angažmana vam mogu pomoći. Također, dobro je koristiti i pozitivni unutarnji samogovor kao oblik ohrabrenja.

Još jedan mogući trik je pripremiti se na najgore. Naime, ako se tijekom izvođenja aktivnosti osjećamo bolje nego što smo očekivali, percepcija truda je manja i spremni smo uložiti više.

Dakle, ono nešto što tjera sportaše da nastave i nakon što su iznimno iscrpljeni je upravo njihova snažna želja koja im ne da da odustanu. Snažna želja, jasan cilj i velika motivacija su razlozi zbog kojih neki postižu više. Želite li Vi postići više i pobijediti u igri tijela i uma?

Povezane objave