Kako smiriti glavu na natjecanju?
27. veljače 2016.
Kuća daleko od doma
27. ožujka 2016.
Show all

7 savjeta trenerima sportaša koji nikad nisu zadovoljni, 7 savjeta trenerima sportaša koji nikad nisu zadovoljni, 7 savjeta trenerima sportaša koji nikad nisu zadovoljni

Filip je mladi nogometaš koji ima problema s velikom tremom prije utakmice. Na treninzima se uvijek trudi biti bolji od svojih suigrača i nesretan je ako ga trener nekada ne pohvali. Prošli vikend je njegova ekipa igrala jako važnu utakmicu i pobijedili su. Filip je zabio gol, no unatoč tome nije bio zadovoljan, jer je imao tri kriva dodavanja. Ne može prestati razmišljati o toj utakmici i svojim greškama te se javljaju problemi s koncentracijom.

Prepoznajete li u ovom primjeru nekog sportaša, najvjerojatnije se radi o osobi s izraženim perfekcionizmom i to negativnim. Uobičajeni rad sa sportašem poput Filipa izgleda tako da sportaš puno radi, redovito dolazi na treninge, posvećen je i motiviran, očekuje puno od sebe i teži tome da bude najbolji. Postavlja si nerealno visoke ciljeve što povećava mogućnost pogrešaka i razočarenja koje onda doživljava kao neuspjeh. Brine se da će razočarati trenera, roditelje ili suigrače te postaje motiviran izbjegavanjem neuspjeha. Javlja se pretjerana analiza izvedbe, samookrivljavanje, dvojbe i nesigurnosti te samopouzdanje naglo opada. I tako sportaš unatoč napornim treninzima ne dostiže svoje mogućnosti zbog čega gubi motivaciju i velika je mogućnost odustajanja od sporta.

Kako biste pomogli svom sportašu i smanjili mogućnost odustajanja od sporta, možete slijediti navedene smjernice.

  1. Pričajte sa sportašima, pomozite im da steknu uvid u kvalitetu svoje izvedbe i važnost angažmana te objasnite loše strane njihovog perfekcionizma. Prvo sami moraju uvidjeti problem kako bi ga mogli rješavati.
  2. Pomozite im postavljati izazovne, ali realne ciljeve za svaki trening. Više malih kratkoročnih ciljeva puno je važnije od jednog dugoročnog. Ukoliko sami imaju tendenciju postavljanja nerealnih ciljeva, treba im smanjiti očekivanja. Što više budu dostizali svoje ciljeve, samopouzdanje i zadovoljstvo će rasti.
  3. Naglasite usporedbu sa sobom jučer, a ne usporedbu s drugima. Na taj način sportaši kontroliraju svoj napredak i preuzimaju odgovornost na sebe.
  4. Obratite pozornost na način na koji im dajete povratnu informaciju. Negativna povratna informacija treba biti usmjerena na specifičan problem ili grešku te kako ih popraviti (npr. „Više diži koljena.“), a ne općenita (npr. „Ovo nije dobro.“ ili „Spora si.“).
  5. Potičite trud i zalaganje, a ne konačni rezultat. Ako ne postignu željeni rezultat, potrebna im je podrška i pohvala truda, neovisno o ishodu.
  6. Podsjećajte ih da je u redu griješiti te da su greške sastavni dio učenja. Iz svake greške ili poraza mogu nešto naučiti i izaći nakon toga još jači i bolji. Definirajte koliko je grešaka prihvatljivo a da se izvedba još uvijek ocjenjuje vrlo dobrom ili izvrsnom.
  7. Budite im uzor. Svojim ponašanjem im pokažite da cijenite trud bez obzira na rezultat te da su greške sastavni dio sportskog puta.

Međutim, najvažnije je biti strpljiv i često pokazivati da vam je stalo do napretka vašeg sportaša. Ovakve promjene zahtijevaju truda i vremena, ali ako vjerujete da su moguće, vjerovat će i vaši sportaši.

maja

Maja Vidaković, mag.psych.