Možete li zamisliti život bez glazbe? Da li vam je normalno povezati glazbu i sport? Jeste li ikada vidjeli vrhunske sportaše sa slušalicama na ušima dok čekaju svoje red za natjecanje? Sjetite se samo grupnih treninga u teretani koji su nezaobilazni bez glazbe. Sjetite se glazbe na stadionima i u dvoranama koja svira u pauzama. Sjetite se himni raznih klubova i reprezentacija. A da ne pričamo o sportovima koji su usko vezani uz glazbu poput ritmičke gimnastike, klizanja ili plesa. Glazba je u sportu često prisutna, ali treba i znati kako ju koristiti. Ne odgovara svima glazba, a pogotovo ne odgovara svima ista glazba.
Glazbu dakako možemo koristiti prije, za vrijeme ali i poslije samog zadatka.
Prije zadatka (natjecanja ili treninga) glazbu možemo koristiti za pobuđivanje ili smirivanje, ovisno o potrebi. Ukoliko se trebate još malo „nabrijati“, glasna (iznad 70 dB), brza i optimistična glazba vam može pomoći. Osim tempa i naglaska na ritam sekciju, važne su i riječi pjesme, pa su tako često korištene pjesme poput „Eye of the tiger“, „Don’t stop me now“ ili „Lose yourself“. Motivirajuće riječi pjesme ili one koje povezujemo s nekim dobrim osjećajima su ovdje jako važne. Također, važno je istaknuti da nekim sportašima odgovara slušanje uvijek iste pjesme ili playliste pjesama jer tu glazbu povezuju s dobrim emocijama i poželjnim stanjem u koje ulaze pred natjecanje. Dobar primjer je naš ultimate fighter Mirko Filipović koji u svaku svoju borbu ulazi s pjesmom „Wild Boys“. S druge strane, ako ste previše nervozni prije natjecanja, polaganije pjesme vam mogu pomoći da se malo smirite.
Tijekom treninga glazbu možemo koristiti na dva načina – asinkronizirano i sinkronizirano, odnosno usklađeno ili neusklađeno s aktivnošću. Glazba koja nije usklađena s aktivnošću je zapravo pozadinska glazba na koju ne obraćamo previše pozornosti. Ona vam može pomoći trening učiniti zanimljivijim i zabavnijim. Međutim, glazba koja je usklađena s aktivnošću ima brojne pozitivne učinke kod dužih i repetitivnih aktivnosti poput trčanja, veslanja ili plivanja. Pokazalo se da sportaši koji usklade svoj tempo trčanja s glazbom znatno duže izdrže u toj aktivnosti i osjećaju da im je manje teško. Do ovog efekta dolazi djelomično zato što nam glazba služi kao distraktor te može odvratiti pažnju od boli u mišićima i napora koji osjećamo. No, ovo vrijedi samo za vježbe niskog do umjerenog intenziteta. Kod vježbi visokog intenziteta ipak je preteško spontano odvratiti pozornost s boli i napora. Drugi razlog zašto usklađena glazba pomaže pri izvođenju aktivnosti leži u činjenici da naš mozak automatski odgovara na ritam. Upravo zato se možete uhvatiti kako nesvjesno lupkate nogom ili prstima u ritmu glazbe. Tko god je ikad pratio nastupe Blanke Vlašić, svjestan je važnosti koju ona pridaje ritmu tijekom svojih skokova.
Poslije treninga ili natjecanja glazbu možemo koristiti za opuštanje i oporavak. U tom je slučaju dobro koristiti polaganiju glazbu, čiji je tempo usklađen s otkucajima srca. Emocije u pjesmi bi trebale biti neutralne te je dobro da pjesma sadrži tople i umirujuće instrumente (kao što su žičani instrumenti i klavir). Takva glazba treba biti dužeg trajanja, a može i ubrzati oporavak. Na kraju, zvukovi iz prirode se često koriste kao način smirenja. Još se može koristiti klasična glazba, ali i neki noviji izvođači, kao što je Enya.
Također, umirujuću glazbu možete koristiti uz vizualizaciju svoje najbolje izvedbe te se tako brže i lakše dovesti u željeno stanje. Bitno je imati na umu da svaka pjesma ima svoju brzinu, ritam i tempo koje naš mozak nesvjesno prati, samim time ne moramo biti glazbeni znalci da bi shvatili koja glazba nas pobuđuje a koja smiruje.
Međutim, postoje neka ograničenja. Glazbu nikako nije dobro koristiti ako ometa trening, ako zbog nje ne možete čuti upute trenera ili slično. Također, lako dolazi do navikavanja na glazbu pa ona više nema ove pozitivne učinke. Zbog toga je potrebno svakih nekoliko tjedana mijenjati glazbu za trening te je nije dobro koristiti na svakom treningu (naša preporuka je dva treninga s glazbom i jedan bez nje). Korištena glazba treba biti usklađena sa zadatkom i osobno važna – stoga teško da će biti korisno slušati Mozarta dok dižete utege.
Važno je i glazbu uskladiti sa svojim željama, preferencijama i kulturalnom pozadinom. To u timskom sportu često nije lako. Međutim, tada se tim može dogovoriti i stvoriti bazu mogućih pjesama, odnosno onih pjesama koje svima barem donekle odgovaraju. Sam taj proces stvaranja baze pjesama može pomoći u stvaranju zajedništva i timskog duha. Iz sličnog razloga, hrvatska nogometna reprezentacija sluša pjesmu „Lijepa li si“ dok rukometaši preferiraju „Morsku vilu“.
Nadamo se da smo vam ovim pregledom malo približili učinkovite načine korištenja glazbe u sportu i sve njene koristi. Potičemo vas da malo bolje proučite svoje glazbene favorite i složite motivirajuću playlistu za trening ili natjecanje.
Želite naučiti kako Mentalni Treneri našeg tima rade s najboljim hrvatskim sportašima?
Naučite sve o MOTIVACIJI, FOKUSU i postizanju ZONE!
29.05. – 31.05. u Zagrebu održavamo naš program treninga “Mentalni trening za sportske trenere”.
Rezervirajte jedno od preostalih mjesta!
