Koliko puta vam se dogodilo da ste mislili da nešto ne možete pa niste ni pokušali? Koliko puta ste unatoč tome pokušali i uspjeli? Govorite li si češće „Ja to mogu“ ili „Ja to ne mogu“? Ako pripadate u ovu drugu kategoriju, ovaj je članak upravo za Vas.
Vjerovanje u vlastite sposobnosti, odnosno mogućnosti da ćemo izvršiti određeno ponašanje naziva se samoefikasnost. Često se za ovu pojavu koristi pojam ‘samopouzdanje’. Međutim, samoefikasnost se odnosi na neko specifično područje, a nije opća osobina ličnosti. Ona utječe na ponašanje (npr. trud i zalaganje), ciljeve i samoregulaciju, naše misli (npr. donošenje odluka, optimistično ili pesimistično razmišljanje) te emocionalne reakcije (npr. strah, zabrinutost).
Četiri su osnovna izvora informacija na temelju kojih razvijamo samoefikasnost, a to su:
- Prošle uspješne izvedbe su najvažniji izvor informacija jer se temelje na vlastitom iskustvu. U tom smislu, za razvijanje samoefikasnosti treba stvoriti takvu situaciju da sportaš doživi uspjeh, prepozna ga kao uspjeh i pripiše zasluge sebi. Kod učenja neke nove vještine, kao uspjeh treba prepoznati postupne napretke u izvođenju te vještine. Također, ukoliko ste trener mlađih uzrasta, dobro bi bilo i malo modificirati opremu na način da podržava osjećaj samoefikasnosti kod mlađih sportaša poboljšavajući izvedbu. Važno je i postavljanje ciljeva, koje treba postaviti kratkoročnije i realnije jer njihovo dostizanje utječe ne razvijanje samoefikasnosti. Na kraju, važno je da sportaši zasluge za uspjeh pripišu sebi i svojim sposobnostima, a ne vanjskim utjecajima (poput sreće, trenera i sl.)
- Drugi ljudi iz naše okoline su također važan izvor informacija jer nam služe za usporedbu i učenje. Oni nam pokazuju da je određenu vještinu moguće naučiti („ako može on, onda mogu i ja“) te nam mogu pružiti informacije o tome kako ju izvesti. Pri tome je važno da je osoba od koje učimo što sličnija nama po svojim sposobnostima i mogućnostima. Drugim riječima, bolje je učiti promatrajući nekog suigrača koji je tu vještinu svladao, nego trenera. Dodatna pomoć za razvoj samoefikasnosti može biti i ako taj suigrač opiše kako se i on borio s istim problemima, ali ih je uspio svladati.
Još jedan način na koji možemo razvijati samoefikasnost je upotreba vizualizacije. Pošto u vizualizacijama izvodimo određenu aktivnost savršeno i u idealnom stanju, ona pomaže za razvijanje i održavanje osjećaja samoefikasnosti.
- Verbalno uvjeravanje kao način razvijanja samoefikasnosti najčešće uključuje rečenicu „Ti to možeš!“. To si sportaš može sam reći u obliku samogovora, ali ju je korisno i čuti od drugih ljudi, kao što je trener. Ukoliko ste trener, pri davanju povratne informacije svojim sportašima, važno se usmjeriti na njihove sposobnosti, a ne na nedostatke. Povratnu informaciju dajte u obliku komplimenta, upute i ohrabrenja (npr. „Naskok je bio na vrijeme, samo pripazi kod zadnjeg koraka da približiš stopala kako bi se pripremio za skok. Samo tako nastavi, svladat ćeš to s vremenom!“). Ukoliko ste sportaš, važno je vlastiti uspjeh mjeriti na temelju napretka, a ne na temelju ishoda, odnosno konačnog rezultata.
- Fiziološka i emocionalna stanja su također važni za samoefikasnost jer vrlo često na temelju njih odlučujemo jesmo li dorasli zadatku. Pritom je najvažnije prepoznati određena fiziološka stanja te ih na prikladan način procijeniti. Tako bol ne treba gledati kao znak fizičke nespremnosti, već kao normalnu pojavu koja prati sport. Ako bol shvatite kao normalnu pojavu i očekujete ju, njena pojava vas neće pokolebati i nećete odustati od zadatka. Što se tiče emocija, za razvoj samoefikasnosti važna je sposobnost regulacije i kontrole vlastitih emocija. Ukoliko imate kontrolu nad vlastitim emocijama i lako se dovedete u željeno stanje, povećati će se vaš osjećaj samoefikasnosti.
Nadamo se da ćete iskoristiti neke od navedenih strategija za razvoj samoefikasnosti i da ćete što češće govoriti „Ja to mogu!“. Mi čvrsto vjerujemo da možete.
„Misliš li da možeš, ili misliš li da ne možeš, oba puta si u pravu.“
Želite naučiti kako Mentalni Treneri našeg tima rade s najboljim hrvatskim sportašima?
Naučite sve o MOTIVACIJI, FOKUSU i postizanju ZONE na našoj edukaciji “Mentalni trening za sportske trenere”.
