Postavljate li dobre ciljeve?

Paziš li što si govoriš tijekom natjecanja?
29. ožujka 2015.
Što je to pozitivna trema i kako do nje?
14. travnja 2015.
Show all

Postavljate li dobre ciljeve?, Postavljate li dobre ciljeve?

Uloga ciljeva u motivaciji poznata je odavno, međutim nije svejedno koji ciljevi se postavljaju i na koji način se postavljaju. Izgleda da iza dobro postavljenih ciljeva stoji dobro poznata znanost.

Važnost postavljanja ciljeva je najprije prepoznata u organizacijskom i industrijskom okruženju, no u posljednje vrijeme se sve više uviđa važnost postavljanja ciljeva i u sportskom okruženju. Međutim, iako se postavljanje ciljeva na prvi pogled može učiniti jednostavno, to nije tako. Mnogo je faktora koji utječu na postavljanje ciljeva i njihovo postizanje, a sam proces je prilično složen.

Za početak, iako se ciljeve često opisuje kao nagon koji stoji u podlozi ponašanja, njih ne moramo stalno biti svjesni. Iako ciljevi pomažu u započinjanju aktivnosti, tijekom same aktivnosti ne moramo stalno biti svjesni tih ciljeva.

Razlikujemo dva obilježja ciljeva koji određuju koliko će oni utjecati na ponašanje, a to su sadržaj cilja te zahtjevnost. Sadržaj cilja se odnosi na samu prirodu cilja, odnosno što treba napraviti kako bi se on postigao. Zahtjevnost cilja se odnosi na procjenu koliko truda i vremena treba uložiti u njegovo postizanje. Istraživanja su pokazala da specifični ciljevi dovode do poboljšanja izvedbe te su bolji od neodređenih ciljeva, poput „Dat ću sve od sebe“. Također, zahtjevniji ciljevi dovode do bolje izvedbe od jednostavnih i lako dostižnih ciljeva. To ne znači da će postavljanje nerealno visokih ciljeva dovesti to njihovog ostvarenja. Naime, iako teži ciljevi dovode do većeg truda i upornosti, izvedba dostiže plato kada se dosegnu granice mogućnosti. U tom slučaju može doći do smanjenja motivacije i odustajanja, ali se i ciljevi mogu redefinirati i postaviti u granicama mogućnosti. Dakle, važno je da su postavljeni ciljevi dovoljno zahtjevni, ali da se nalaze u granicama mogućnosti.

Ciljevi mogu biti kratkoročni ili dugoročni, odnosno za njihovo dostizanje može biti potrebno od nekoliko minuta do nekoliko godina. Kao najučinkovitijima su se pokazali dugoročni ciljevi, ali u kombinaciji s kratkoročnima. Naime, dugoročni ciljevi su ponekad previše nejasni da bi dovoljno utjecali na motivaciju. Stoga je dobro dugoročni cilj „razlomiti“ na više kratkoročnih, koji su fleksibilniji te ujedno služe i kao povratna informacija o uspješnosti.

Primarni fokus cilja znatno doprinosi njegovom utjecaju na ponašanje i ishod. Po ovom kriteriju možemo razlikovati tri različite vrste ciljeva. Prvi su ciljevi ishoda, a odnose se na sam ishod određenog događaja i često uključuju međusobnu usporedbu s drugima (npr. pobijediti ili završiti utrku na 3. mjestu). Ciljevi izvedbe se odnose na specifični konačni ishod izvedbe, obično uključuju brojčanu vrijednost, ali ih osoba postiže neovisno o drugima (npr. ukupan broj pogodaka ili koševa). Treći, ciljevi postupka, usmjereni su na samu izvedbu i ključni su za uspješno izvođenje zadatka (npr. tehnika ili strategija). Iako su se ciljevi postupka pokazali kao najkorisniji jer su u potpunosti pod kontrolom pojedinca i ne ovise ni o kakvim vanjskim faktorima koji mogu narušiti izvedbu, najbolje bi bilo kombinirati sve tri vrste.

Još su dva faktora važna za postavljanje ciljeva, a to su stupanj predanosti cilju i postojanje povratnih informacija. Naime, što je veća predanost cilju, to je veći njegov utjecaj na ponašanje. Zbog toga sportaš treba biti što uključeniji u proces donošenja odluka. Ukoliko trener samostalno donese odluku za sportaša, postoji velika mogućnost da će sportaševa predanost cilju biti manja i time će cilj biti manje učinkovit. Također, za uspješno postizanje cilja, važno je postojanje povratnih informacija o napretku.

Sve dosad navedeno može se primijeniti i u individualnom i u ekipnom sportu. Međutim, ekipni sport dovodi do nekih dodatnih zahtjeva. Naime, ekipni sportovi zahtijevaju kooperaciju i koordinaciju članova kako bi izvedba bila uspješna pošto u određenom trenutku može postojati nekoliko različitih ciljeva – individualnih, zajedničkih i ekipnih. Pri tome je najvažnija kohezija, odnosno međusobna povezanost članova ekipe. Pojedinac postavlja svoje osobne ciljeve i ciljeve ekipe, ali isto tako ekipa postavlja ciljeve za pojedinca. Za uspješnu izvedbu važno je da svi članovi ekipe imaju zajednički cilj, koji bi opet bilo bolje da sami postave, nego da im ga trener nametne. Taj zajednički cilj ne bi trebao biti u suprotnosti sa sportaševim osobnim ciljem. Također, važno je da svaki član ekipe zna koji je njegov pojedinačni zadatak te koji je njegov zadatak kao člana ekipe (odnosno zadatak koji je povezan sa zadacima drugih članova). Na razini pojedinca, najbolje bi bilo postaviti ciljeve koji su u skladu s ciljevima drugih članova ekipe i to na način da njihovo dostizanje olakšava dostizanje ciljeva drugih. Dakako, da bi se ovo sve postiglo, važna je otvorena komunikacija između članova i dobre interpersonalne vještine.

Unatoč svojoj kompleksnosti, postavljanje ciljeva je vrlo važno i učinkovito oruđe sportaša. Međutim, prisjetite se da postavljanje ciljeva nije započelo sa sportom nego van sporta. To znači da dobro postavljeni cilj potiče vašu motivaciju neovisno o tome bavite li se sportom ili ne.

Stoga i mi vas potičemo da preispitate svoje ciljeve i prema potrebi ih prilagodite u skladu s ranije navedenim. Sretno!

 

maja

 

Maja Vidaković, bacc. psych.