Što učiniti kako ne biste bili nervozni na razgovoru za posao?

Što sada i kako dalje?
1. svibnja 2014.
Coaching? Je l’ to ono kad…?
7. svibnja 2014.
Show all

Mnogi poslodavci, kao i stručnjaci za zapošljavanje, rado ističu važnost osobnosti kandidata, no pri tome se često zanemaruje koliko stresnost situacije razgovora za posao, odnosno trema, anksioznost i strah od neuspjeha mogu negativno utjecati na njegovu sposobnost da se predstavi u najboljem svjetlu. Srećom, na tome se može (da ne kažemo mora) raditi, a vjerujemo kako nećemo previše pretjerati kada ustvrdimo da se svaki nervozni kandidat na temelju stručnih savjeta može pretvoriti u samouvjerenog i staloženog kandidata.

Naravno, ne postoji nikakav čudotvorni recept za uspješno pronalaženje posla, ali postoje važne strategije koje omogućuju povećanje šansi za zapošljavanjem, pri čemu ključnu ulogu ima priprema za razgovor i vježba, o čemu je već nešto rečeno u prethodnom članku. Vježba ne samo da se isplati, već je i apsolutno nužna, jer Vam omogućava kvalitetno se predstaviti na razgovoru za posao, a pri tome istovremeno odavati samouvjerenu, pouzdanu, entuzijastičnu, ali i skromnu te spontanu osobu, koja se osjeća ugodno u svojoj koži, kao i u situaciji u kojoj se nalazi. Pri tome je važno napomenuti kako cjelokupni dojam ne smije izgledati „naučen napamet“, već iz kandidata treba isijavati samouvjerenost i opuštenost.

Ova vrsta sposobnosti naziva se upravljanjem dojma o sebi (impressionmanagement), a unutar psihologije se najčešće definira kao proces kojim se pokušava utjecati na sliku koju drugi, svjesno i nesvjesno, stvaraju o sugovorniku kroz interakciju. Postoji više oblika na koji se on odvija, a može se u značajnoj mjeri svesti na neverbalnu komunikaciju (facijalna ekspresija, kontakt očima, položaj i držanje tijela, gestikulacija) i način govorenja (brzina govora, glasnoća, visina, artikulacija, dinamika govora i sl.). Poboljšanjem ovih vještina moguće je lakše se povezati s potencijalnim poslodavcem (usklađivanjem), a ključnu ulogu u tome ima stručna i objektivna analiza dojma koji ostavljate, te pružene smjernice za poboljšanje. Naime, uz primjereno vođenje te kvalitetnu povratnu informaciju moguće je uočiti i eliminirati primjerice poštapalice i geste, općenito poboljšati komunikacijske vještine, zatim smanjiti anksioznost odnosno povećati ugodnost i samopouzdanje u situaciji razgovora za posao.

Kada steknete samopouzdanje ovladavši vještinama prezentiranja, kao i kada ne budete razmišljali kako se Vi osjećate, moći ćete pomaknuti pozornost sa sebe na intervjuera te se usmjeriti na usklađivanje s intervjuerom i sam sadržaj razgovora. To će svakom kandidatu pomoći usredotočiti se na razgovoru, kako se ne bi gubio u nepotrebnim detaljima i omogućiti efikasnije predstavljanje poželjnih kvaliteta koje posjeduje, jer će mu dobro razrađene vještine omogućiti istaknuti se, dok će nepripremljenost rezultirati uobičajenim greškama i vjerojatno neuspjehom.

Na krajnju odluku poslodavca ne može se utjecati, ali treba težiti osjećaju zadovoljstva nakon obavljenog razgovora, jer spoznaja da smo prezentirali najboljeg sebe i učinili sve što je u našoj moći, osigurat će osobni mir i uvjerenje da će se uloženi trud kad tad isplatiti.

Mia Bogešić, prof.psih.
Savjetovanje i priprema pri zapošljavanju
mia