Tenis je sport u kojem poen najčešće traje 5 do 20 sekundi, a pauza uvijek 20. Od ukupnog trajanja meča od 100 minuta, igra zauzima svega 20-30 minuta, gdje je sve ostalo samo „prazan hod“. Međutim, prazan hod na žalost gotovo nikad nije prazan, čak štoviše glava tenisača je u tom trenutku „ispunjena“ i vrlo opterećena. Pauza je upravo ono što je od najvećeg značaja u ovoj vrlo mentalnoj igri i zapravo je ona vrlo važan dio same igre koja se odvija van terena.
U tenisu se od sportaša traži brzina sprintera, izdržljivost maratonca, borbenost boksača, promišljenost šahista i preciznost strijelca. Jednako tako, život na „touru“ 30 tjedana godišnje, ostavlja značajan teret na privatni i profesionalni život, ali i na razvoj pojedinca od najmlađe dobi. Nemoguće je ostati netaknut ovim sportom i to dobro znaju svi oni koji su uključeni: igrači, treneri, roditelji, prijatelji. Svatko tko je doista uključen u rad tenisača vrlo brzo postaje svjestan važnosti aspekta mentalne pripremljenosti ali i funkcioniranja tima oko sportaša na gotovo besprijekoran način. Iz tog je razloga jedan od poželjnih slogana svakog teniskog tima: tenis je timski sport, gdje pojedinac igra, ali mnogo ljudi sudjeluje u stvaranju rezultata… i konačnog produkta, odnosno kvalitete igrača.
Priprema u tenisu uključuje tehnički aspekt, taktički aspekt, kondicijski aspekt i mentalni aspekt. Svaki od aspekata je složen i vrlo zahtjevan zbog kompleksnosti zahtjeva sporta. Na primjer, kondicijska priprema mora uključivati razvoj izdržljivosti, brzine, snage, eksplozivnosti, fleksibilnosti…jer sve spomenute sposobnosti imaju svoju važnost u jednom meču. Jednako tako je kompleksan svaki aspekt pripreme, posebno mentalni aspekt koji osim svojih specifičnih zadataka ima i zadatak povezati sve aspekte u cjelinu i učiniti da cjelina funkcionira bolje nego suma njenih dijelova.
Mentalni trening u tenisu uključuje:
- razvoj i unapređenje motivacije
- kontrolu i regulaciju emocija
- stres management, odnosno upravljanje emotivnim reakcijama
- razvoj profesionalizma
- definiranje i razvoj sportskog stava
- razvoj i unapređenje fokusa
- kontrolu privatnih i profesionalnih distraktora
- edukaciju o mentalnom aspektu igre
- razvoj osobnih potencijala (talenta)
- kontrolu distrakcija na terenu
- razvoj strpljenja
Osim ovih navedenih dijelova mentalne pripreme, svakom se sportašu pristupa kao pojedincu, te se program rada mentalne pripreme prilagođava individualnim potrebama. Nemoguće je raditi na jednom području mentalne pripreme neovisno od ostalih, jer se jedno područje na drugo nadovezuje i jedno drugo nadopunjuju. Međutim, kod nekih se sportaša (zavisno o potrebama) isprva radi na jednom području, dok se kod drugi sportaša radi na drugom području.
Tenisači koji svakodnevno ulažu vrijeme i trud u svoj mentalni trening, s vremenom napreduju, usavršavaju svoje talente, te ublažuju učinak svojih nedostataka. Najveća prednost mentalnog treninga je u tome što on svakom sportašu, pa tako i tenisaču, omogućava napredak u tenisu, bez posebnog fizičkog angažmana te je u potpunosti unutar kontrole igrača. Uz mentalni trening tenisači brže i učinkovitije savladavaju prepreke treninga i turnira te privatnog života koji kod mladih često može biti velika kočnica, posebno kod tranzicije iz juniorskog u seniorski tenis. Neki pojedinci u tenisu svakodnevno ulažu 30 minuta na mentalnu pripremu, dok neki ulažu i do 120 minuta. Bez obzira na uzrast ili ranking, mentalni trening u tenisu je danas postao sastavni i neizostavan dio za svakog onog tenisača (ali i trenera) koji želi ispraviti svoje nedostatke ili jednostavno unaprijediti svoju igru.
