U sportskoj psihologiji danas, psiholog odnosno mentalni trener se najčešće susreće sa problemima poput treme pred nastup, nedostatkom fokusa i neadekvantnog pristupa sportaša sportskom natjecanju. Međutim, kroz naš rad ustanovili smo da dobar dio problema počinje vrlo rano, stvaranjem stava koji se opisuje sportskim, pobjedničkim i slično, a zapravo takav neprikladan stav sportašu kasnije stvara velike probleme. Govorimo o perfekcionizmu, kao osobini ličnosti koja je kod sportaša vrlo važna, ali vrlo često nejasno definirana. Perfekcionizam se u prošlosti opisivao kao izrazito negativan ili pak izrazito pozitivan ako govorimo o vrhunskim sportašima. Danas međutim, imamo saznanja da postoje dvije odvojene dimenzije perfekcionizma na koje se sportaši mogu smjestiti. Postoje adaptivni ili pozitivni, te neadaptivni ili negativni perfekcionizam. Pozitivni perfekcionizam kod sportaša karakterizira težnja ka uspjehu, motivacija postavljenim ciljevima i usmjerenost na precizno obavljanje zadatka na treningu i natjecanju. Negativni perfekcionizam kod sportaša karakterizira inzistiranje na savršenstvu odnosno ostvarivanju pobjede i savršene izvedbe, brigom o mišljenjima drugih ljudi, a sportaš negativni perfekcionist motiviran je izbjegavanjem neuspjeha. Nažalost, naše istraživanje, a i mnoga druga pokazala su da negativni perfekcionisti sportaši imaju izraženiju natjecateljsku anksioznost kao stanje (trema pred nastup), kao i smanjeno samopouzdanje, a natjecateljska anksioznost kao osobina ličnosti povezana je sa umanjenim zadovoljstvom postignutim uspjehom u sportu, te umanjenom motivacijom. S obzirom na takve spoznaje, moramo zaključiti da je vrlo važno kakve instrukcije sportski treneri i roditelji sportaša daju sportašima u pripremi za natjecanje, ali je važno kako se sa sportašem razgovara u procesu sportskog sazrijevanja. U slučaju prepoznavanja izražene dimenzije negativnog perfekcionizma kod sportaša, mentalni trener i sportski psiholog će u svom radu sa sportašem koristiti razne oblike vježbi opuštanja kako bi se natjecateljska anksioznost i trema umanjili, poraditi će na motivaciji sportaša i učiti sportaša kako se pravilno motivirati i postaviti prave ciljeve, ali će kroz sportsko savjetovanje također morati poraditi na promjeni do tada usvojenog sportskog stava. Edukacija sportaša o negativnim, generalizirajućim i iracionalnim uvjerenjima, te o samom konstruktu perfekcionizma, njegovim dimenzijama i korelatima, poboljšat će svjesnost sportaša o vlastitom problemu, a onda kada sportaš prepozna problem, može ga pokušati i riješiti.
Čini se da je perfekcionizam nešto što doista odlikuje adolescente sportaše u usporedbi s općom adolescentskom populacijom, ali je vrlo bitno koja dimenzija perfekcionizma je izražena, jer u slučaju negativnog perfekcionizma sportaš ima više problema nego koristi. Ovo je područje od iznimne važnosti za trenere, psihologe i sve one sportske djelatnike koji svakodnevno rade sa sportašima.
